Doći na zabavu na koju ne želite doći ili reći ne - što je bolje?

U našim užurbanim životima, prožetim obavezama i odgovornostima, ponekad dođe trenutak kada se nađemo suočeni s potrebom da odbijemo poziv. Iako se može činiti izazovnim, svladavanje umijeća reći ‘ne‘ s taktom važna je vještina. Puno ovisi o kontekstu, naravno, ali prema novoj studiji, odbijanje poziva obično ne donosi društvenu reakciju koju pozvani mogu očekivati.

- Jednom sam bio pozvan na događaj na koji apsolutno nisam želio doći, ali sam ipak došao jer sam bio nervozan da će domaćin pobjesniti ako se ne odazovem pozivu - kaže glavni autor Julian Givi, psiholog sa Sveučilišta West Virginia.

Studija

Ipak, kako autor ovog istraživanja navodi, rezultati su pokazali da su negativne posljedice riječi ‘ne‘, mnogo manje nego što očekujemo. U pilot studiji, više od tri četvrtine ispitanika izjavilo je da su prihvatili poziv koji bi radije odbili kako ne bi uvrijedili osobu koja ih je pozvala. U nadi da će rasvijetliti to obrazloženje, istraživači Givi i koautorica Colleen Kirk, izvanredna profesorica na Institutu za tehnologiju u New Yorku proveli su pet eksperimenata s više od 2000 sudionika. U jednom od eksperimenata, Givi i Kirk opisali su scenarij u kojem jedan prijatelj poziva drugog na večeru u restoran koji ugošćuje slavnog kuhara, navodeći subjekte kao pozvane ili pozvane. Pozvanima je rečeno da zamisle da su već imali planove ranije tog dana i da žele provesti mirnu noć kod kuće, te su rekli ne hvala. Onima koji su pozvani kao pozivatelji rečeno je da je njihov prijatelj odbio iz istog razloga.

G-STOCK STUDIO SHUTTERSTOCK

Rezultati

Ispitanici koji su zamišljali da kažu ‘ne‘ često su očekivali trenutne posljedice za vezu, pokazalo je istraživanje. Imali su veću vjerojatnost da će predvidjeti da će se pozivatelj osjećati ljuto, razočarano i nevoljko pozvati ih na buduće događaje, primjećuju istraživači, nego što su pozivatelji trebali ocijeniti vlastite reakcije nakon što su saznali za odbijanje. Oni koji su odbili poziv također su vjerojatnije nego oni koji su ih pozvali rekli da će se oni više usredotočiti na samo odbijanje nego na razloge za to, ističu istraživači. Taj bi pogled mogao pomoći objasniti što ljude tjera da prihvate pozive koje bi radije odbili.

-Kroz naše eksperimente dosljedno smo otkrivali da pozvani precjenjuju negativne posljedice koje nastaju u očima pozivatelja nakon odbijanja poziva - kaže Givi dodajući kako ljudi imaju tendenciju preuveličati stupanj do kojeg će se osoba koja je poslala poziv usredotočiti na čin pozvanog koji je odbio poziv, za razliku od misli koje su im prošle kroz glavu prije nego što su odbili.

Anketa za parove

U drugom eksperimentu, Givi i Kirk regrutirali su 160 osoba zajedno s njima bliskim osobama za ono što su nazvali anketom za parove. Četiri posto parova bilo je u vezi manje od šest mjeseci, dok je jedan posto bilo zajedno šest do 12 mjeseci, 21 posto od jedne do pet godina, a 74 posto više od pet godina, izvješćuju istraživači. Dok je jedan član svakog para bio izvan sobe, drugi je zamoljen da napiše pozivnicu za neku aktivnost koju bi željeli uskoro raditi zajedno, poput gledanja filma ili planinarenja.

Par se zatim zamijenio, pri čemu se pozivatelj udaljio, a pozvani se vratio pročitati pozivnicu. Istraživači su pozvanima rekli da odbiju pozive svojih partnera, napisavši nešto poput ‘Samo želim ostati kod kuće i opustiti se‘ rečenice. Partneri su se zatim još jednom zamijenili, puštajući pozivatelja da pročita odbijenicu. Isti se fenomen pojavio, neovisno o tome koliko dugo su parovi bili zajedno. Oni koji su odbili poziv predviđali su da će se njihovi partneri osjećati ljući ili više povrijeđeni nego oni.

Potencijalna ograničenja studije

Studija ima ograničenja, ističu istraživači, uključujući potencijalne kulturološke razlike ili učinke drugih psiholoških mehanizama. Također je vrijedno napomenuti da ne osjećaju svi potrebu prihvatiti neželjene pozivnice, a neki bi se zapravo mogli uzrujati samo zato što je njihova pozivnica odbijena, koliko god pristojno bilo. Sve u svemu, ovo ukazuje na psihološku tendenciju da pretpostavimo da nas drugi strože osuđuju zbog odbijanja poziva nego oni, kažu istraživači.

- Iako je bilo trenutaka kada sam se osjećao pomalo uzrujano zbog nekoga tko je odbio poziv, naše istraživanje daje nam prilično dobar razlog da predvidimo da će ljudi precijeniti negativne posljedice za naše odnose - kaže Givi.

Povremeno odbijanje poziva ne samo da je društveno prihvatljivije nego što smo skloni misliti, već bi moglo pomoći u borbi protiv izgaranja tijekom radnog vremena.

- Izgaranje je stvarna pojava, posebno u vrijeme blagdana kada smo često pozvani na previše događanja - kaže ovaj psiholog dodajući da se ne bojimo odbiti pokoje pozive, međutim, da ipak imamo na umu kako je provođenje vremena s drugima način na koji se razvijaju odnos.