Vrijeme je za šumu - stižu nam lisičice i vrganji

S toplim vremenom šuma nam daje prve vrganje i lisičice. Ako i nemate iskustva u branju gljiva uz malo edukacije i truda i sami možete postati berač tih nekoliko najpoznatijih vrsta. Postoje brojne grupe na Facebooku u koje se možete uključiti, ali i gljivarska društva u koja se gljive mogu nositi na determinaciju. Važno je napomenuti da s gljivama nikad nije dosta opreza jer su neke vrlo opasne po zdravlje. Ako niste sigurni, radije ih ne berite ili u šumu sa sobom povedite znalca.

Kako se ne bi uništile pri transportu, gljive je najbolje skupljati u košaru. Berite ih tako da ih lagano zaokrećete pri izvlačenju iz zemlje. Nije ih dobro rezati pri dnu stručka jer tako omogućujemo lakši pristup parazitima i plijesnima koje napadaju micelij i onemogućuju daljnji rast te gljive. Kada gljivu uberete očistite ju od zemlje i insekata te nožićem uklonite uništene dijelove.

Gdje i kako brati?

Lisičice rastu u skupinama, dok su vrganji najčešće samostalni. Možete ih pronaći u starim šumama hrasta i bukve. Ako u šumi primijetite da ste sami, gljive slobodno tražite uz putove. Ako primijetite još berača najbolje je gljive tražiti podalje od šumskih staza. Vrganj je od davnina jedna od najcjenjenijih gljiva i rado se priprema za jelo. Zbog velike sličnosti običan se vrganj lako može zamijeniti raspucanim vrganjem ili borovim vrganjem. Osobito treba obratiti pažnju da se ne zamijeni žučarom koja ima loš okus pa pokvari hranu. Dedeki spadaju u porodicu vrganja, ali su manji od njih. Bitno je znati da im stručak nije jestiv jer je pretvrd, ali su inače jako ukusni.

Pripremanje i čuvanje

Lisičica je teško probavljiva pa je neki stručnjaci po kvaliteti svrstavaju u drugi razred. No, njezina jedinstvena aroma, koja podsjeća na breskve i cimet, čini je omiljenom kod berača. Nažalost, zbog kiselih kiša iz Italije kod nas nema lisičica u prevelikom broju kao u skandinavskim zemljama gdje su iznimno popularne i puno se koriste za jelo. Zbog čvrste konzistencije mesa plodna tijela vrganja i lisičica mogu se očuvati svježa u hladnjaku do tjedan dana. Obje vrste se mogu koristiti na razne načine – za juhe, umake, variva. Također ih možete puniti ili peći, a odlične su s jajima. Konzervirati ih možete sušenjem, kiseljenjem, dubokim zamrzavanjem ili stavljanjem u ulje.

1. Nikad ne perite gljive prije sušenja. Gljive koje želite sušiti nemojte prati, samo ih obrišite četkicom. Izrežite ih na tanke listiće i stavite na papir za pečenje. Stavite ih nekoliko dana na sunčano i prozračno mjesto. Pazite da nema vjetra da vam ne odlete kad se osuše. Znat ćete da su suhe kada šušte pod prstima, a neke vrste se lako lome.
2. Prije stavljanja u zamrzivač kratko ih prokuhajte. Vrganje i lisičice dobro je prije zamrzavanja prokuhati pet minuta u lagano zasoljenoj vodi. Ocijedite ih, ohladite, spremite u vrećice ili posudice i stavite u zamrzivač. Nakon odmrzavanja ih spremajte kao svježe. Možete ih i 15-ak minuta pirjati na masnoći. Nakon toga ih ohladite i zamrznite. Nakon odmrzavanja trebate samo dovršiti pirjanje. Gljive spremljene na oba načina mogu se čuvati do šest mjeseci.
3. Najopasnije su otrovnice čiji se simptomi trovanja pojave tek nakon 6 sati. Znakovi trovanja otrovnicama se ne javljaju u isto vrijeme. Prvi simptomi su: mučnina, grčevi u trbuhu, povraćanje, vrtoglavica i ošamućenost. Najopasnije su 'podmukle' gljive čiji se simptomi trovanja pojave šest ili više sati nakon jela. U tom slučaju potreban je hitni odlazak u bolnicu.