Vrijeme je za grožđane užitke: uz njega sporije starimo, čistimo krv, čuvamo srce, bubrege i jetru

Grožđe je hrana i lijek - jedimo ga što više i duže, kaže narodna izreka, a stručnjaci potvrđuju da je doista tako. Ono u sebi sadrži obilje tvari nužnih za očuvanje zdravlja i pravilno funkcioniranje organizma: vitamine (A, B, C), minerale (kalij, mangan, kalcij, magnezij, natrij, željezo, klor, silicij, fosfor i jod) te različite polifenole i flavonoide, biljne antioksidanse koji sprečavaju prerano starenje stanica, nastanak, odnosno razvoj raka i pojavu krvožilnih bolesti.

Naravno, to se odnosi samo na grožđe uzgojeno prirodnim putem. Zato se ne dajte zavarati onim koje vas u svako doba godine mami savršenim izgledom - pitanje je s kakvog tla dolazi i kojim je sve kemikalijama bilo tretirano.

Upravo je vrijeme za tzv. malu grožđanu kuru kako bismo osnažili tijelo i zaštitili se od prehlada, gripe i ostalih boljki. Recept je vrlo jednostavan: 3 dana ne treba jesti ni piti ništa osim 2-3 kg dobro opranog grožđa ekološkog podrijetla, očišćenog od natrulih, nezrelih ili smežuranih boba. Preporučuje se konzumacija čistog mesa, bez kožice i koštica. Osim što ćete na taj način osloboditi organizam od otrova i poboljšati rad obrambenog sustava, učinit ćete nešto i za svoju liniju - tako se možete riješiti do 2 kg na potpuno prirodan i zdrav način. Sličan efekt postiže se i pijenjem prirodnog grožđanog soka, bez dodatnog šećera i konzervansa. Nemate li priliku nabaviti ili napraviti takav napitak, izbjegavajte jeftina rješenja u tetrapaku. Po svoj se prilici radi o soku napravljenom od grožđanog koncentrata "obogaćenog" raznim aditivima.

Getty Images/iStockphoto

Imajte na umu kako se podaci o ljekovitosti grožđa i vina odnose samo na zdrave osobe.

Božanska kapljica

Sve što smo rekli o korisnim sastojcima i ljekovitosti grožđa, pa čak i više od toga, može se primijeniti i na umjerenu konzumaciju vina. Ono je još u antici bilo na glasu kao lijek za brojne bolesti i napitak za savršeno zdravlje. Otac medicine Hipokrat upotrebljavao ga je za jačanje organizma, liječenje rana i probavnih tegoba te smatrao afrodizijakom. "Vino u muškarcu budi uspavane moći" pjevao je slijepi Homer, a 900 godina kasnije Plutarh je samo mogao dodati:

Od pića - najkorisnije, od lijekova - najukusnije, od hrane - najslađe.

U srednjem je vijeku poznata njemačka opatica Hildegard von Bingen iz Bingena izjavila da "vino, ako je čisto čini čovjekovu krv dobrom i zdravom", pomažući bolesnicima mješavinama ljekovitog bilja, vina i meda (donosimo njezin recept!). I brojni pučki liječnici njime su se stoljećima služili u svojoj praksi. Od sredine 19. do kraja 20. stoljeća uporaba vina u medicinske svrhe bila je potpuno odbačena, da bi znanost nedavno počela dolaziti do vrlo zanimljivih spoznaja.

Sve je započelo "francuskim paradoksom", rezultatom ispitivanja provedenog ranih devedesetih.

Razlog? Svakodnevna konzumacija crnog vina uz jelo. To otkriće i istraživanja koja su uslijedila počela su mijenjati odnos znanstvene javnosti prema vinu.

Količina je bitna

Ljekovito djelovanje vina iskusit će samo oni koji ga konzumiraju malo, ali redovito, te uvijek kao dodatak dobrom zalogaju. Preporučljiva dnevna količina za žene iznosi do 2 dl, a za muškarce do 3 dl. Dok u tim količinama alkohol poticajno djeluje na sve tjelesne organe i ubrzava apsorpciju ljekovitih tvari iz vina, u većim je dozama opasan i štetan.

Hans Wagner, autor knjige "Vino kao lijek" (Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.) godinama je prikupljao stara saznanja o ljekovitosti vina te pratio suvremena znanstvena istraživanja. On navodi da je dosad dokazano kako vino potiče i olakšava probavu (pogotovo masne hrane), snižava razinu "lošeg" (LDL) i potiče stvaranje "dobrog" (HDL) kolesterola, štiti od ateroskleroze, krvne žile čini prohodnijima, jača krv i pomaže kod anemije (crno vino), poboljšava cirkulaciju, sprečava nastanak krvnog ugruška, a time i srčani, odnosno moždani udar. Pokazalo se da redovita konzumacija čaše crnog vina uz obrok može smanjiti rizik od infarkta i oštećenja krvnih žila čak do 50 posto.

Getty Images/iStockphoto

Posebno je dobro za treću dob i očuvanje zdravlja mozga.

Dobro za mozak, bubrege, jetru

Nadalje, vino potiče rad dišnog sustava i opskrbu svih stanica kisikom, a nekoliko istraživanja pokazalo je da zbog svog antibakterijskog djelovanja štiti i od prehlade. U malim količinama vino djeluje poticajno na mozak, poboljšava rad bubrega, mjehura i jetre, ubrzava metabolizam i izbacivanje štetnih tvari.

Ono se pokazalo i kao vrlo koristan napitak za treću dob - osim što popravlja raspoloženje, potiče rad mozga i štiti od osteoporoze i Alzheimerove bolesti, ženama u klimakteriju pomaže stabilizirati razinu estrogena.

Zahvaljujući blagotvornom utjecaju vina, u tijelu im ostaje određena razina tog hormona, a muke izazvane menopauzom znatno se umanjuju.

Podaci o ljekovitosti grožđa i vina odnose se samo na zdrave osobe. Dijabetičarima i kroničnim bolesnicima savjetujemo da upitaju liječnika u kojim ga količinima smiju konzumirati. Vino je strogo zabranjeno djeci i ljudima oštećene jetre. Pijete li lijekove (antibiotici, sedativi, antidepresivi) provjerite smiju li se kombinirati s alkoholom.