Studija pokazala: konzumacija gljiva može spriječiti nastanak Alzheimera

Alzheimerova bolest je progresivno neurodegenerativno stanje koje uglavnom pogađa populaciju iznad 65 godina, međutim, u posljednje vrijeme postoji sve veća zabrinutost i za one u kasnim 30-ima. Smanjenje pamćenja i ostalih mentalnih funkcija glavna je karakteristika ovog stanja za koji još uvijek nema lijeka. Nabrojeno donosi dovoljno dobre motive za znanstvene krugove koji kontinuirano nastoje pronaći rješenje. Posljednje takvo stavilo je fokus na funkcionalnu hranu.

SHUTTERSTOCK

Dobra hrana u službi odgode i napredovanja bolesti

U nedavno objavljenoj studiji istraživači su kroz dostupnu literaturu nastojali dokazati kako bioaktivni spojevi u gljivama mogu pomoći u prevenciji nastanka i napredovanja Alzheimerove bolesti. Zdravstveno ponašanje i prehrambene promjene snažni su prediktori prevalencije Alzheimera kod odraslih. Mnoge prethodne studije potvrdile su da odabir prehrane i stila života igraju iznimno važnu ulogu u upravljanju bolesti pa su tako mediteranska prehrana i DASH dijeta pokazale statistički značajne korelacije s poboljšanim pamćenjem kod starijih osoba. Istraživanja su također otkrila da čaj učinkovito odgađa progresiju ove bolesti ako se konzumira umjereno.

Prerađena hrana bogata šećerima povećava rizik za Alzheimer

Za razliku od nutritivno bogate prehrane, posebno bogate bioaktivnim spojevima koje potiču kogniciju, prerađena harana bogata šećerima i masnoćama pokazala se plodnim tlom za kognitivnim gubitkom. Istraživanje zapadnjačke prehrane bogate jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim masnim kiselinama identificiralo ju je kao jedan od vodećih čimbenika rizika povezanih s nastankom Alzheimera.

SHUTTERSTOCK

Učinkovitost gljiva

Hranjiva i ljekovita svojstva gljiva cijenjena su stoljećima. Neke su studije identificirale antikancerogena, antioksidativna, antimikrobna i neurozaštitna svojstva u biomolekulama ove hrane, što ukazuje da njihova konzumacija pokazuje potencijal u odgađanju ili čak sprječavanju kognitivnog oštećenja povezanog s Alzheimerom. Studija je za gljivu lavlje grive (Hericium erinaceus) pokazala kako su njezini ekstrakti i biomolekule učinkovito preokrenuli kognitivne i bihevioralne nedostatke u predkliničkim ispitivanjima na životinjama te u kliničkim ispitivanjima na ljudima. Isto tako dobre učinke su imale zečarke (Grifola frondosa), kraljevska trubača (Pleurotus eryngii). Istraživanje u Singapuru pokazalo je da je samo 300 grama ovih gljiva tjedno dovoljno za smanjenje rizika od blagog kognitivnog oštećenja čak za 50 posto.

Gljive imaju iznenađujuće visok sadržaj proteina, puno veći od većine prehrambenih usjeva i povrća. Ti se proteini sastoje od novih peptida, od kojih se pokazalo da neki posjeduju snažna protuupalna svojstva. Dok je sadržaj lipida u njima relativno nizak (0,1 - 16,3 posto), pokazalo se da oleinska i linolenska kiselina koje ova skupina heterotrofnih organizama sadrže, imaju slične protuupalne učinke kao i njihovi peptidi. Također, utvrđeno je da melatonin, ergosterol, terpenoidi i fenolni spojevi koji su ekstrahirani iz gljiva, imaju cijeli spektar dobrobiti u borbi protiv Alzheimera, a posebno neurona u mozgu. Konzumiranje kroz hranu i ekstrakate bi stoga moglo imati izuzetno pozitivne efekte u budućim, preventivnim terapijama kod ove bolesti.