Nutrijent koji mnogima nedostaje dovodi do zatvora, umora, visokog kolesterola, nakupljanja kilograma

Prehrana ima važnu ulogu u zdravlju općenito, a određene skupine namirnica sadrže vitamine i minerale koji su nužni za razne tjelesne funkcije. No, za naše su zdravlje neophodna i vlakna. Ona su vrsta ugljikohidrata koja tijelo ne može u potpunosti probaviti, a povezuju se s nižim rizikom za razne bolesti i zdravstvene probleme, poput srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tip 2 i raka crijeva. Stoga stručnjaci preporučuju da se dnevno treba unositi u organizam oko 30 grama vlakana, no velik broj ljudi jedva dosegne 20 grama dnevno. Upravo zbog toga je dr. Deborah Lee s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Southamptonu odlučila upozoriti na simptome nedostatka vlakana u organizmu ističući da su ona neophodna u zdravoj ljudskoj prehrani te da nedovoljan unos može imati ozbiljne posljedice na zdravlje.

Zatvor

- Znamo da manjak vlakana dovodi do stvaranja tvrde stolice koja teško prolazi kroz crijeva. To za posljedicu ima bol u trbuhu, napinjanje prilikom pokušaja pražnjenja crijeva, hemoroide i rektalno krvarenje. Vlakna stolici daju volumen i pospješuju njezin prolazak kroz crijeva te stimuliraju mišićne kontrakcije (peristaltiku) koja potiskuje sadržaj crijeva na putu prema „izlazu”. Izuzetno je važno piti mnogo vode kad se unose vlakna u organizam jer im to omogućava da nabubre u crijevima. Bez dovoljne vode postoji rizik za dehidraciju, a i nedovoljan unos ima suprotan učinak te stolicu čini tvrdom i otežava njezin prolazak kroz crijeva - pojašnjava dr. Lee.

Hemoroidi

Hemoroidi su otečene vene oko analnog otvora ili unutar rektalnog kanala. One mogu postati upaljene te tada uzrokuju bol pri pokušaju pražnjenja crijeva, a ponekad i krvarenje. Mogu biti posljedica zatora s obzirom na to da napinjanje kako bi se izlučila tvrda stolica povećava pritisak u venama. Nedovoljan unos vlakana može biti uzrok hemoroida, ali i ako su hemoroidi već otprije prisutni, manjak vlakana može pogoršati simptome.

Izostanak osjećaja sitosti nakon obroka

- Vlakna odgađaju učestalost pražnjenja pa će obrok s visokim udjelom vlakana ostati duže u želucu nego obrok s manjim udjelom, a to će ujedno pomoći i da se duže osjećate sitim. Povećanje udjela vlakana u prehrani može vam pomoći da manje osjećate glad, a time i da lakše smršavite ako vam je to cilj. Isto tako, manjak ovog nutrijenta će u vama stalno poticati potrebu da nešto grickate i jedete - upozorava dr. Lee.

Nemogućnost mršavljenja

- Ako vam se čini nemogućim da se riješite suvišnih kilograma, jedan vrlo čest razlog za to je prehrana s niskim udjelom vlakana. Naime, istraživanja su pokazala da se ona mogu vezati za određene namirnice te odgoditi ili spriječiti njihovu apsorpciju, što pomaže u smanjenju ukupnog dnevnog kalorijskog unosa - pojašnjava dr. Lee.

Umor

Udio vlakana u prehrani pomaže i u kontroli brzine kojom se šećer (glukoza) apsorbira u krvotok. Prehrana bogata vlaknima znači da se glukoza apsorbira polako, što pomaže da razina šećera u krvi ostane stabilna te da se izbjegnu nagli porast i pad šećera do kakvog može doći kad je unos vlakana premali.

Povišen kolesterol

Vlakna pomažu u smanjenju apsorpcije kolesterola iz crijeva u krvotok. Prema istraživanju iz 2013., objavljenom u časopisu BMJ, za svakih 7 grama vlakana koje unesete u organizam u danu, vaš rizik za srčane bolesti smanjuje se za 9 posto.

Žeđ

- Vlakna treba unositi s mnogo vode jer se tada dio vlakana pretvara u viskoznu, gelastu masu. Ako se unose s premalo vode, vlakna ostaju tvrda i kruta (kao i stolica). Vlakna privlače vodu u crijeva pa, ako ne pijete dovoljno vode istodobno s njihovim unosom, možete za posljedicu imati dehidraciju - kaže dr. Lee.

Bol u trbuhu

- Manjak vlakana utječe na pokretljivost crijeva i povezan je s bolestima kao što su sindrom iritabilnog crijeva i GERB. Stoga ne čudi da njihov manjak za posljedicu u može imati bol u trbuhu, nadimanje, grčeve i refluks želučane kiseline - pojašnjava dr. Lee navodeći da su namirnice bogate vlaknima povrće, voće, integralni kruh i žitarice, grah, mahune, orašasti plodovi i sjemenke.