Nikad nismo mislili da ćemo to reći, ali pržena hrana može biti zdravija! Samo slijedite ove trikove

Pržena hrana može biti sočna, hrskava, ukusna, ali poznato je da ju je najbolje izbjegavati, jer se hrana prženjem napuni uljem, tj. čistom masnoćom, a i visoka temperatura čini svoje. Samo jedna jušna žlica ulja ima 14 grama masnoća i 120 kalorija, pa redovito grickanje pomfrita ili pohanaca može održavanje poželjne težine učiniti vrlo izazovnim.

Nije problem samo u kalorijama, jer pržena hrana često ide s drugim, ne baš poželjnim namirnicama, poput kruha ili teških preljeva, dakle s puno soli, rafiniranih ugljikohidrata, masnoća.

Mora li biti tako? „Pržena hrana vrlo je široka kategorija i njen utjecaj na zdravlje može ovisiti o mnogo faktora – o ulju koje koristite, visini temperature, veličini porcije, učestalosti jedenja”, kaže nutricionistica Julie Stefanski s Academy of Nutrition and Dietetics u Clevelandu.

Utjecaj na zdravlje

Prema tome jedete li prženu hranu redovito ili se tek tu i tamo omastite pomfritom razlikuje se i učinak prženog na zdravlje.

● Rizik za srčane bolesti

Rezultati istraživanja utjecaja pržene hrane na srce mješoviti su. No, revizija 17 studija objavljena ove godine u publikaciji „Heart” dokazala je štetan utjecaj - od 562.445 osoba u istraživanjima oni koji su jeli najviše pržene hrane imali su 22 posto veću vjerojatnost da će dobiti srčanu bolest u usporedbi s onima koji su jeli najmanje prženog. Imali su i 28 posto veću vjerojatnost da će doživjeti veliko kardiovaskularno zbivanje, poput moždanog udara ili zatajenja srca.

Što je s onima koji prženo jedu samo ponekad? Pokazalo se da već mali prženi obrok (120 grama, ekvivalent srednjoj porciji krumpirića u restoranu brze hrane) jednom tjedno podiže rizik za koronarnu bolest srca ili za moždani udar dva do tri posto, a za zatajenje srca 12 posto.

„Previše masnoća i kalorija, kao i transmasne kiseline iz pržene hrane važni su faktori koji podižu kardiovaskularni rizik. Tijekom prženja na vrlo visokim temperaturama nastaju tzv. završni proizvodi napredne glikacije, komponente koje potiču upalu i oksidativni stres koji su povezani s kardiovaskularnim bolestima, objasnio je koautor revizije studija Fulan Hu, profesor javnog zdravlja na Sveučilištu Shenzhen.

● Dijabetes tipa 2

Nakupljanjem težine tijelo sve teže pravilno proizvodi i koristi inzulin, pa može doći do rasta razine šećera u krvi. Pržena hrana obiluje kalorijama, pa ako osoba ne pazi koliko je konzumira, vrlo lako može imati prevelik kalorijski unos koji vodi debljanju, kaže nutricionistica Stefanski. Ako su, pored pržene hrane, u prehrani i rafinirani ugljikohidrati te crveno i, osobito, prerađeno meso, još je veća vjerojatnost za pojavom dijabetesa, navodi se u studiji objavljenoj 2017. u publikaciji „Journal of Nutrition”. Američka dijabetička udruga (American Diabetes Association) preporučuje izbjegavanje takvih namirnica.

● Rizik za rak

Prema američkom Institutu za rak (National Cancer Institute), pripremanjem određenih namirnica, poput krumpira, na visokim temperaturama može doći do nastanka potencijalno kancerogenih spojeva, akrilamida. Ipak, kaže nutricionistica Stefanski, ljudi se akrilamidima najviše izlažu pušeći, putem cigaretnog dima: „Za sada još ne znamo koliko bi pržene hrane bilo okidač za razvoj raka”.

Može biti zdravije

Pileća krilca, krumpirići, burgeri... većina pržene hrane koju jedemo restoranska je hrana. „Jedemo li vani, uglavnom ne znamo koji su tip masnoće koristili. Osim toga, imajte na umu da u mnogim restoranima više puta prže na istoj masti, što pojačano dovodi do formiranja trans masti tijekom prženja. Sve to povećava rizik od dijabetesa tipa 2 te srčano krvožilnih bolesti”, upozorava nutricionistica Sara Haas.

No, posvetite li se sami pripremi pržene hrane, možete je učiniti jednako hrskavom i ukusnom, a ujedno zdravijom. S pravom strategijom, oslobodit ćete prostor za povremeno uživanje u prženom.

* Izaberite pravu masnoću

Za zdravije prženje nutricionisti predlažu ulje avokada i visokooleinsko suncokretovo ulje, jer su bogati jednostruko nezasićenim masnoćama koje su dobre za srce. Uz to, imaju visoku točku dimljenja (rafinirano suncokretovo na 230°C, a avokadovo na čak 270°C).

* Neka ne cvrči predugo

Prvo dobro zagrijte ulje kako bi hrana provela što manje vremena na vatri upijajući masnoće.

* Oprez kod pohanja

Pazite kad pripremate smjesu za pohanje – previše krušnih mrvica ili brašna omogućit će upijanje veće količine masti, upozorava nutricionistica Jackie Newgent, autorica knjige „The Clean & Simple Diabetes CookBook”.

* Završite jelo u pećnici

Hranu ispržite samo toliko da dobije boju i hrskavost, a dovršite je pečenjem u pećnici, predlaže Newgent. Ili, umjesto u dubokom ulju, pržite hranu na plitkom sloju ulja, kaže nutricionistica Haas.

* Prava oprema

Prženje nije jedina metoda pripreme neodoljivo hrskavog mesa. Haas preporučuje pečenje u pećnici, uz malu caku. „Pecite hranu na rešetki koju ste stavili na pleh. Tako će se spriječiti parenje koje može nastati kada hranu stavite direktno u pleh”, kaže ona. Osim mesa, ovako možete pripremiti krumpir, mozzarellu, povrće. Ili možete investirati u fritezu na vrući zrak, nutricionisti se zaklinju u njih.