Mnogi to (prečesto) rade, a nisu ni svjesni koje posljedice preskakanje obroka ostavlja na tijelo

Možda ste zapeli u obavezama, možda niste stigli kod kuće pripremiti ručak, a ne želite kupovati gotovu hranu. Ili ste možda odlučili isprobati takozvani povremeni post (IF). Koji god bio razlog, i prije nego što ste toga postali svjesni, prošlo je šest ili više sati od vašeg posljednjeg obroka. Možda to ne doživljavate kao neki veliki problem, no ne bi bilo loše da se zapitate što se zapravo događa u vašem tijelu kad preskočite obrok. Naime, kod većine ljudi preskakanje obroka će ostaviti posljedice na mozgu i na tijelu.

Kad je riječ o redovitom preskakanju obroka, znanstvenici još uvijek prikupljaju podatke o dugoročnim učincima i posljedicama povremenog posta na tjelesnu težinu i zdravlje, uključujući bolesti kao što su dijabetes ili srčane bolesti. No, znanost je prilično jasna o tome što preskakanje obroka kratkoročno čini našem tijelu. Evo, što se događa u tijelu kad preskočite obrok. Možda vam sada bude jasnije zašto liječnici uglavnom ne preporučuju takvu praksu.

Prvo pada razina šećera i energije u vašem tijelu

Hrana je gorivo i kad svoj radni dan započnete bez hrane u organizmu, doslovno radite s praznim rezervoarom. To je razlog zbog kojeg stručnjaci savjetuju da, ako već ne možete pojesti normalan obrok, barem svako toliko nešto gricnete. Tako ćete izbjeći pad energije i ostati usredotočeni. Ne može se reći da će, ako jedan dan ne pojedete sve uobičajene obroke, vaš organizam odmah upasti u krizu, no svačiji organizam na drugačiji način reagira na manjak „pogonskog goriva”. Prvo što ćete primijetiti jest da vam je pala razina šećera u krvi. Osnovno pogonsko gorivo za vaš mozak je šećer, a njega dobivate iz hrane, prvenstveno iz ugljikohidrata. Složeni ugljikohidrati poput voća, povrća i cjelovitih žitarica su naročito dobar izvor energije jer vlakna koja sadrže pomažu u održavanju razine šećera u krvi stalnom.

Vaše tijelo vam počinje slati signale poput „hej, vrijeme je da nešto pojedeš”. Hormoni poput grelina, koji potiče apetit, i leptina koji ga suzbija, će se poremetiti, što će vašem tijelu signalizirati da ste gladni. Jedino o čemu ćete moći razmišljati postat će hrana jer će tijelo i mozak vapiti za energijom. To sigurno nije dobra polazna točka za produktivnost na poslu, za druženje s prijateljima i obitelji i općenito da budete zadovoljno i smireno ljudsko biće.

Preskakanje obroka znači lakše popuštanje nezdravim iskušenjima

Dugi period bez hrane utječe na izbor hrane kad napokon odlučite nešto pojesti. Kad ljudi pregladne, skloni su posegnuti za ugljikohidratima i slatkišima jer će im takva hrana brzo podići razinu šećera u krvi. I to će vam vjerojatno pomoći da se odmah osjetite bolje. Problem je u tome što će taj dobar osjećaj biti kratkotrajan ako pojedete samo ugljikohidrate. Bez masti, proteina ili vlakana koji bi ublažili nagli skok šećera, moglo bi doći do naglog skoka i onda do jednako naglog pada razine šećera, što može biti početak začaranog kruga. Osim toga, pojedete li samo nešto slatko, vjerojatno ćete vrlo brzo opet biti gladni.

Ni vaše vježbanje neće biti učinkovito

Preskakanje obroka se odražava i na druge aspekte života, primjerice na bavljenje tjelovježbom i općenito zdrav način života. Neki ljudi vole vježbati s praznim želucem, što je u redu, ali većina ljudi puno bolje i radije vježba ako nešto pojede prije toga. Vrlo teško je natjerati se na vježbanje ako nemate energije i jedino o čemu možete razmišljati je hrana. Osim toga, ako vježbate na prazan želudac, nećete imati dovoljno snage i vježbat ćete manje i slabije nego što biste vježbali s punim želucem, a time će i rezultati vježbanja biti lošiji. Naposljetku, ako ne obnovite zalihe energije ni nakon vježbanja, vaše tijelo neće moći povratiti normalnu razinu šećera u krvi (za što su potrebni ugljikohidrati) niti će moći obnoviti mišiće (za što su potrebni proteini). Ukratko, nije pametno preskočiti obrok ili biti bez obroka duže nego što ste navikli.