Kvasac, neugledna gljivica koja čini čuda!

Prema istraživanju medicinskog centra u Marylandu, kvasac je bogat kromom te vitaminima B1, B2, B6, nikotinskom kiselinom i pantotenskom kiselinom. Stanica kvasca je ovalnog oblika, a vidljiva je samo pod mikroskopom. Svojom veličinom ne prelazi 6 do 8 tisućinki milimetra. Slikovito, ako složimo stanicu do stanicu kvasca od 1 kg dobili bismo lanac dugačak 42.000 km ili dužinu opsega Zemlje.

U novije vrijeme, piše Science Daily, potvrđeno je kako se kvasac koristi kao pomoćno sredstvo u tretiranju nekih oblika raka. Znanstvenici s medicinskog fakulteta u Los Angelesu otkrili su da se stanje miševa s isprovociranim rakom nakon injekcija otopine kvasca bitno popravilo. Utvrdili su neobičan fenomen - stanice raka umiru kad u sebe povuku hranu koja sadrži kvasac. No, pored brojnih hipoteza koje bi objasnile ovaj fenomen, pravog objašnjenja još uvijek nema.

Svježi kvasac se čuva na temperaturi od 2-8°C, dok se suhi kvasac čuva se na suhom i tamnom mjestu

Sva lica kvasca

Kvasac je jedan od najbogatijih izvora vitamina B-kompleksa tako da se može koristiti i u medicinske svrhe. Toliko je proučavan da mu je čak utvrđena genetska struktura, odnosno genom. Od kvasca se može dobiti vrlo dobar protein (torutein) s kojim su svojevremeno pripremani veliki planovi za smanjivanje problema gladi u svijetu.

Pekarski i pivski kvasac

Postoje pivski i pekarski kvasac, oba su ljekovita i sa sličnim djelovanjem. Kvascu se pripisuje djelovanje protiv loše probave, želučane kiselosti i kroničnog zatvora. On čisti jetru od otrova i pomaže kod liječenja ciroze. Djeluju protiv ateroskleroze, djeluju kao biljni inzulin, djeluju antikancerogeno, smanjuje upalne procese, djeluju protiv anemije, ali i kao antibiotik. Također, jača zube (djeluju protiv karijesa), kosu, obrve i nokte pospješujući njihov rast. Djeluju anti stresno te jača živčani sustav.

Suhi kvasac rođen je u Americi

Do 19 stoljeća prirodni kvasac bio je jedini poznati kvasac na planeti. Sve dok 1857. godine Luj Paster nije otkrio da tijesto "naraste" zahvaljujući djelovanju baš ovih živih organizama - kvasca. Tako je 1850. godine u Francuskoj počela proizvodnja komercijalnih kvasaca. Suhi kvasac nastao je u američkim laboratorijima skoro čitavo stoljeće kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata. Koristile su ga vojne kuhinje jer ga nije bilo potrebno hladiti. A nakon toga je 1984. godine, također u Americi rođen brzi kvasac - onaj u prahu.

Zdravstvena primjena

Svježi pekarski kvasac uzima se na prazan želudac, natašte ili između obroka, rastopljen u malo vode ili mlijeka, ili rastopljen u ustima, 1 do 3 puta u danu, po 1 do 2 žličice. Ne smije ga se uzimati zajedno s voćnim sokovima ili sokovima od povrća (došlo bi do fermentacije u želucu i crijevima, uz stvaranje alkohola). U slučaju čira želuca ili dvanaesnika, uzima se 5 do 6 puta na dan. Doza za pivski kvasac je 2 do 3 žlice u prahu ili 6 do 8 tableta na dan.