Krenuli ste na dijetu? Ovaj obrok ni u ludilu ne smijete preskakati, ističu znanstvenici

Svi oni koji se sada nastoje riješiti onih nekoliko kilograma viška nakupljenih tijekom blagdana trebali bi kao prvo pravilo imati da ne smiju preskakati doručak, poručuju španjolski znanstvenici. Umjesto toga, trebali bi se potruditi da im taj najvažniji dnevni obrok osigura između 20 i 30 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa. To, u prijevodu, iznosi između 500 i 750 kalorija za muškarce te između 400 i 600 za žene. U studiji, koja je tijekom tri godine pratila prehranu i zdravlje gotovo 400 odraslih osoba, znanstvenici su otkrili da su su osobe koje su konzumirale tu preporučenu količinu energije za doručak imale niži indeks tjelesne mase od osoba koje su jele premalo ili previše za doručak. Za primjer, doručak s kajganom pečenom na slanini ili pršutu, uz dodatak peciva, voćnog soka ili smoothieja ili velike šalice bijele kave, lako može dosegnuti gotovo 900 kalorija, dok s druge strane zdjelica zobene kaše osigurava premalo jutarnje energije, odnosno samo oko 200 kalorija.

Previše kalorija, previše kilograma

U studiji, objavljenoj u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging, znanstvenici su usporedili prehranu i zdravstvene podatke 383 odrasle osobe u dobi između 55 i 75 godina u bolnici u Barceloni. Svi ispitanici su bili pretili i imali su dijagnosticiran metabolički sindrom, skup stanja poput povišenog krvnog tlaka i kolesterola koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti i dijabetesa. Sudjelovali su i u kliničkom ispitivanju u kojem su ih stručnjaci stavili na mediteransku prehranu, bogatu povrćem i cjelovitim žitaricama, kako bi im pomogli da smršave. Znanstvenici su potom pratili njihov unos kalorija od početka studije do kraja nakon tri godine, a u više navrata tijekom trajanja studije prikupljani su i zdravstveni podaci ispitanika. Otkriveno je da su osobe koje su jele previše ili premalo za doručak imale opseg struka za 2-4 centimetra veći od onih koji su za doručak unosili preporučenu, "idealnu" količinu energije. Analiza krvnih pretraga također je pokazala da su osobe koje su jele premalo ili previše za doručak imale više razine masti u krvi, što se smatra rizičnim faktorom za srčane bolesti.

I kvaliteta je važna

No, nije stvar samo u kalorijama. Autori studije analizirali su i nutritivnu kvalitetu doručaka koje su jeli ispitanici. Utvrdili su da su oni koji su jeli najnezdravije doručke, primjerice hranu s visokim udjelom masti, soli i šećera ili prženo meso, imali i veći rizik za lošije nalaze zdravstvenih pretraga, neovisno o tome koliko su kalorija unosili ukupno i za doručak. Viši indeks tjelesne mase i veći opseg struka čine se logičnom posljedicom prekomjernog kalorijskog unosa za doručak, no na prvi pogled se čini kontradiktornim zašto su sličan ishod imale i osobe koje su jele premalo za doručak. Znanstvenici sugeriraju da bi to moglo biti povezano s činjenicom da se osobe koje jedu doručak osjećaj više site tijekom dana te unose manje ukupnih kalorija jer nemaju potrebu za stalnim usputnim grickanjem ili prevelikim obrocima kasnije u danu.

- Doručak je najvažniji obrok u danu, no važno je i što i kako jedete. Konzumacija kontroliranih količina, što znači ni previše ni premalo, i unos hrane dobrog nutritivnog sastava ključna je kombinacija. Naši podaci pokazuju da je kvaliteta hrane povezana s boljim ishodima po pitanju kardiovaskularnih rizičnih faktora. Drugim riječima, jednako važna kao sam doručak je kvaliteta hrane koju ćete konzumirati za taj obrok - rekao je autor studije, prof. Álvaro Hernáez.

Ograničenja studije

Znanstvenici priznaju da studija ima i neka ograničenja. Kao prvo, riječ je o opservacijskoj studiji, što znači da podaci sugeriraju povezanost između kalorijskog unosa i zdravstvenih ishoda, no znanstvenici to ne mogu dokazati. Iako su znanstvenici nastojali kompenzirati druge moguće faktore koji mogu utjecati na ishode, poput razine fizičke aktivnosti ispitanika, sami ispitanici su izjavili da bi mogli postojati i drugi faktori koji nisu uzeti u obzir iako bi mogli utjecati na rezultate. Naposljetku, podaci o doručcima bili su prikupljani putem upitnika koje su ispitanici ispunjavali, a to znači da točnost informacija ovisi o njihovom pamćenju i iskrenosti.