Dosta vam je terora dijete? Nutricionistica Zubić: Onda je ovaj način jedenja najbolji izbor, i ja ga se držim

Intuitivno hranjenje nije samo pomodni trend nego nešto što nam je svima potrebno u današnjem načinu života kad smo s jedne strane stalno užurbani i pod stresom, s druge pod pritiskom kulta mršavosti, a s treće izloženi raznim đakonijama na svakom koraku. U svemu tome gotovo da smo zaboravili ono osnovno, a to je da jedemo kad smo gladni i stanemo s jelom kad smo siti. I još da u tom jelu uživamo. I upravo tim bazičnim stvarima uči nas intuitivno hranjenje te nas tako vraća na početak, na ono što smo davno izgubili, a to je spontani odnos prema hrani, bez napetosti, straha, nervoze i osjećaja da nas ona neprestano "drži u šaci". Jer ili je silno želimo, ali si je uskraćujemo, bilo zbog zdravlja, bilo zbog izgleda, ili se pak u njoj gušimo zajedno sa svim svojim emocionalnim stanjima, posve nesvjesni jesmo li siti, gladni, nervozni ili što već. No, koliko god to zvučalo jednostavno - jesti kad si gladan (i to ono što želiš) i stati kad si sit, to zapravo uopće nije jednostavno i naša sugovornica Jelena Zubić, nutricionistica u Općoj bolnici u Puli specijalizirana za rad s oboljelima od poremećaja hranjenja te predsjednica Udruge Snaga u meni, preporučuje da u to krenete uz pomoć stručnjaka nutricionista.

GORAN SEBELIC CROPIX

Intuitivno hranjenje bazira se na tome da bismo se trebali oslanjati na svoje signale gladi i sitosti i više slušati signale svog tijela umjesto da slijedimo razne dijete.

- Taj koncept postoji od 1995., kada je prvi put objavljena knjiga "Intuitive Eating" autorica Evelyn Tribole i Elyse Resch, nastao je kao odgovor na dijetnu kulturu i naglasak je na tome da nije zdravo mršavjeti nego je cilj steći zdrav odnos prema hrani i tijelu - kaže Jelena Zubić, koja smatra da je intuitivno hranjenje bilo pod utjecajem body positivity psihologije i da je na taj način i nastalo, dok je danas više povezano s pojmom body neutrality, prema kojem je svako tijelo dobro tijelo. Ovaj je pristup prehrani, smatra naša sugovornica, preporučljiv svima koji nemaju poremećaj hranjenja.

- Ako netko ima poremećaj hranjenja, onda intuitivno hranjenje nije prvi izbor nego drugi. Prvo je potrebno raditi na oporavku od poremećaja hranjenja, a nakon toga intuitivno hranjenje može biti odlična odskočna daska. Teško je i nekome tko nema poremećaj hranjenja krenuti od načela intuitivne prehrane, a nekome tko ima u velikoj mjeri narušen odnos prema hrani i tijelu to je još puno, puno teže - kaže Zubić, dodajući da svi ostali koji nemaju neki poremećaj hranjenja mogu krenuti u to uz pomoć spomenute knjige "Intuitive Eating" ili, još bolje, osoba koje su se educirale za intuitivno hranjenje te ih mogu u početku provesti kroz sva načela intuitivnog jedenja. S obzirom na to koliko se svi stalno suzdržavamo da ne jedemo previše i da ne jedemo nezdravo, kad čujemo da, kad smo gladni, smijemo jesti, i to što god želimo, vjerojatno svima padaju na pamet svi mogući "grijesi", od hamburgera i hot doga, preko čipsa do kolača i keksa i već se vidimo kako odjednom dobivamo zelenu kartu da u njima uživamo do mile volje. No, na pitanje ima li tu uopće nekih ograničenja, odgovor nije onakav kakav bi mnogi željeli čuti.

- To je zeznuto pitanje. Ograničenja i ima i nema. Zapravo nema, ali to ne znači da će sada osoba jesti samo junk food do kraja života. To nije intuitivno hranjenje. Intuitivno hranjenje oslanja se i na nutricionizam u smislu da naučimo što nam kada treba jer ako je naša prehrana visokokalorična i ne sadrži puno voća, povrća i vlakana, vjerojatno se fizički nećemo osjećati dobro. Dakle, intuitivno hranjenje polazi od toga da se naučimo osjećati dobro u svom tijelu, kako se osjećamo od koje hrane, što nam to daje, jesmo li spori i umorniji... - tumači Zubić, ističući da poanta nije u tome da osoba jede bilo što do kraja života nego da nauči da smije jesti sve, ali da je to uklopljeno u princip uravnotežene prehrane.

NAPOKON SI SMIJETE UDOVOLJITI

Drugim riječima, ako ste uvjereni da vaše tijelo žudi za čipsom i keksima, to ni u intuitivnom hranjenju ne bi trebao biti vaš redovni jelovnik, no ipak ćete to smjeti jesti. Na primjer, ako ste si prije to posve zabranjivali, onda će možda trebati neko vrijeme da se zadovoljite, da si date dozvolu da to smijete jesti, a to ponekad može biti i svaki dan. No, kako kaže Zubić, prije ili kasnije trebalo bi doći doneke uravnotežene, zdrave prehrane u skladu s desetim principom, a to je da se poštuje svoje zdravlje uz pomoć nutricionizma. Dakle, ipak je važno razmišljati koliko je čega uključeno u prehranu, no i ono što smatramo nezdravim možda može biti uključeno čak i svaki dan.

- To je važno, da i to može biti uključeno i da si mi to dopustimo. Ponekad će se dogoditi tjedan da je u našoj prehrani samo takva hrana i to može biti sasvim u redu, ali na dulji rok ćemo shvatiti da to baš nije nešto od čega se uvijek osjećamo dobro - kaže Zubić.

SHUTTERSTOCK

Još jedna nedoumica s kojom će se sigurno suočiti svatko tko se sam odluči iskušati u intuitivnom jedenju je kako izaći na kraj sa slatkišima koje često poželimo, ali ne zato što smo gladni nego da se malo zasladimo i zato što su nam fini.

- Bez obzira na to što se nama čini da želimo taj slatkiš samo zato što nam je fin i iz nekog užitka, to nije uvijek samo tako. Ponekad tu može biti prisutan i taj emotivni dio da je to hrana koja će nas malo utješiti, ali vrlo često može biti i to da osoba nije dovoljno jela tijekom dana ili protekli dan. A to hoće li vas tada zadovoljiti samo jedna kremšnita ili keks, ovisi o tome što ste jeli tijekom tog dana, je li to prvi obrok u danu ili treći, jedete li odmah nakon ustajanja ili popodne, a dotad niste ništa jeli... To su sve jako važne stvari - pojašnjava Zubić, koja na direktno pitanje je li u intuitivnom hranjenju dopušteno da nakon što smo se dobro naručali i osjećamo se sito ipak za desert pojedemo kolač samo zato što znamo da je ukusan i želimo malo uživati u tom okusu, odgovara da je to posve prihvatljivo.

- To je dopušteno i na tome i jest naglasak. Naravno da postoji hrana koja treba biti zastupljenija u prehrani, ali ono što je važno u ovoj priči jest da hranu koju smatramo nezdravom ili lošom oslobodimo tih etiketa i da nemamo osjećaj krivnje kad je pojedemo. Osjećaj krivnje uvijek će nas odvesti u to da poslije jedemo manje, da više vježbamo, da napravimo nešto kako bismo to "ispravili", a zapravo je poanta u tome da se to može pojesti bez imalo grižnje savjesti tako da ne budemo stalno u nekom napetom odnosu s hranom - smatra nutricionistica.

Upoznajte svoje tijelo

Ima i nekih kritika da takav način prehrane zapravo i nije dobar jer se polazi od toga da nam naše tijelo šalje optimalne signale o tome što nam treba, a to baš i nije tako. Naročito kad su ljudi pod stresom, umorni i na svakom koraku izloženi gomili ukusne hrane koja nije nužno i zdrava i preporučljiva.

- Kada osoba usvoji sve ove principe i zaista zna kad je gladna i kad je sita, onda zna što joj treba. Važno je naučiti poznavati svoje tijelo i znati da je, ako pod stresom uopće ne osjećam glad ili je glad još pojačana, to samo signal koji mi tijelo šalje da mi prenese neku drugu poruku, odnosno da sam u stresu - objašnjava Zubić, koja smatra da intuitivno hranjenje nema negativnih strana ako se pravilno provodi i preporučila bi ga svakome, ali uz stručno vodstvo barem u početku jer inače to može biti jako teško, naročito ako netko dovoljno ne poznaje svoje tijelo i ne zna što mu treba.

SHUTTERSTOCK

1. Odbaciti dijetni mentalitet

Odlučimo li pokušati primjenjivati načela intuitivne prehrane, kao potpuni laici vjerojatno ćemo zastati već na ovom prvom načelu pitajući se kako da to provedemo u stvarnom životu.

- To bi značilo da si dopustimo jesti svu hranu. Dijetni mentalitet znači da imamo puno pravila o tome što je zdravo, a što nije, a osobe koje imaju narušen odnos prema hrani i tijelu imaju velik osjećaj krivnje kad jedu hranu koju smatraju nezdravom. Poanta je u tome da se više ne oslanjaju na to, da jedu svu hranu i da više ne slijede nikakve dijete. Drugim riječima, da sva ta hrana koju smatraju dobrom, lošom, zdravom ili nezdravom bude uključena u njihovu prehranu - pojašnjava Jelena.

2. Poštujte svoju glad

- Poštovati svoju glad znači da jedemo kad smo gladni, iako to zvuči puno jednostavnije nego što je u praksi. Naime, to može osobu i zabrinuti da će tko zna koliko pojesti bude li jela svaki put kad osjeti glad. No, kad ljudi jedu uravnoteženo i imaju dovoljan broj obroka (a nutricionistička preporuka je oko pet obroka dnevno), manje su gladni i nauče slušati signale svog tijela.

3. Pomirite se s hranom

- Ovo je poruka da više ne pridajemo tako veliku pažnju hrani i da ona više nema toliku moć nad nama te da pronađemo mir s njom i ne bojimo se da ćemo se od nje udebljati. To za svaku osobu može značiti nešto drugo i neku drugu namirnicu, no cilj je da svatko pronađe svoj put pomirenja što god to značilo i makar to značilo da mora jesti slatko svaki dan u manjoj količini jer to ne mora nužno biti nezdravo.

4. Prestanite osuđivati

- Kad promatramo druge ljude, na neki način prosuđujemo jedu li dobro ili loše, ali prosuđujemo i njihov fizički izgled, a to uvijek govori o nama i o tome kako mi mislimo o sebi. Netko može biti u mršavom tijelu, a osuđivati ljude koji su deblji zato što on sam ima strah da ne postane takav. Ili netko kritizira one koji jedu fast food jer sam to izbjegava bojeći se da bi s takvom hranom bio nezdrav ili bi se udebljao. Dakle, taj princip se odnosi na to da odbacimo te osude, i to prvo za sebe, a onda nam te stvari više neće toliko smetati ni kod drugih ljudi.

5. Osjetite kada ste siti (poštujte svoju sitost)

- Taj je princip jako povezan s drugim - poštujte svoju glad. Kad znamo kada smo i koliko gladni i kad odlučimo utažiti tu glad, onda s vremenom dođe i sitost. Ta su dva principa jako povezana te je i ovdje jako važno da osoba ima dovoljno obroka, i to uravnoteženih.

6. Uživajte u hrani

- Iako ovo zvuči jednostavno, zapravo biste se iznenadili koliko je teško kad gledate iz kuta dijetnog mentaliteta "ili sam na dijeti ili uživam u hrani". Onda nije teško te dane kad uživate, ali kad trebate naučiti da biste svaki dan trebali uživati u hrani, onda to više nije tako lako jer se ljudi kroz hranu često imaju potrebu kazniti, nadoknaditi nešto, a to tako ne funkcionira. Ovo se načelo odnosi na to da trebamo naučiti uživati u hrani, u okusima i u svakom obroku.

7. Savladajte emocije bez hrane

- To je usko povezano s poštivanjem gladi i sitosti, odnosno s tim da naučimo prvo poštovati koliko nam uopće treba hrane, a onda da osoba osvijesti što nju zapravo muči dok jede te da nauči neke nove obrasce ponašanja kako bi mogla riješiti neki emocionalni problem bez hrane. To ponekad može zahtijevati i da osoba krene na psihoterapiju - objašnjava Jelena Zubić, no ovdje bi se mnogi mogli zapitati kako da razlikuju kad su stvarno gladni, a kad je to glad zbog stresa ili nervoze. Kako kaže naša sugovornica, gotovo je nemoguće prepoznati kad se radi o emocionalnoj, a kada o pravoj gladi ako osoba ne zna prepoznati svoju glad i sitost. Tek kad to naučimo, moguće je raspoznati emocionalno jedenje.

- Kad jedemo dovoljno obroka i uravnotežene obroke, više nismo pod kontrolom hrane nego mi imamo kontrolu nad njom. No, ako je osoba gladna, bit će nervozna, imat će neke misli oko toga i tada ne može stvarno znati jesu li to bile samo emocije ili su to bile emocije koje su bile pod utjecajem gladi. Zato je jako važno prepoznati glad i sitost - ističe.

8. Poštujte svoje tijelo

Pod time se misli da naučimo na tijelo gledati ne samo na nešto što nas predstavlja svijetu, kroz što se vrednujemo i kroz ljepotu, nego da ga poštujemo na jedan drugi način. Da ga poštujemo zbog svega čemu nam to tijelo služi, što nam sve omogućava.

9. Tjelovježba

Tjelovježba je sastavni dio zdravog življenja, kao i uravnotežena prehrana, jer se osjećamo puno bolje kad smo tjelesno aktivni. To ne znači da to treba biti opsesivno i u prevelikoj mjeri, ali dobro je uvijek provoditi neki oblik tjelovježbe.

10. Poštujte svoje zdravlje uz pomoć nutricionizma

Tu se opet vraćamo na načela nutricionizma, da imamo redovite obroke, da ne pregladnimo, da su u tim obrocima uključeni svi nutrijenti - od proteina i ugljikohidrata do masti i vlakana te da ne slijedimo dijetne trendove zbog kojih ćemo izbaciti neku skupinu namirnica. Primjerice, trenutno su jako "in" proteini pa bi svi jeli samo proteine i povrće, no dugoročno to neće dovesti do toga da netko bude u stanju poštovati sve ove principe.

Kad je blagdan, jedi blagdanski

Kad se nađete u nekoj prilici kao što su blagdani, rođendan ili svadba s nekoliko sljedova jela, deset vrsta kolača, narezaka i raznih delicija, što ćete učiniti? Hoćete li odabrati ono što je zdravije, ono što smatrate da vam u tom trenutku treba ili jednostavno ono što vam srce želi? Zatražili smo i jedan čisto praktični savjet od naše sugovornice koja se i sama intuitivno hrani.

- Za blagdane jedemo hranu koja se jede za blagdane, a to znači da u te dane možda nećemo jesti puno povrća, ali iskustvo mi pokazuje da će osobe koje se hrane intuitivno, i ne razmišljajući o tome, nakon takvih dana jesti malo manje i imati potrebu jesti laganiju hranu. No to je sve spontano, bez nekog aktivnog plana i bez osjećaja krivnje, već tijelo samo po sebi to traži jer se osoba zasitila te hrane koju je jela nekoliko dana i to je ta vrlo velika razlika - zaključuje Zubić, ističući da nije nimalo lako potpuno odbaciti dijetni mentalitet ako je on u nekome deset ili dvadeset godina.

- No, kad si netko da šansu da pokuša provesti sva ta načela, moja iskustva pokazuju da se ti ljudi preporode kad shvate da mogu jesti sve a da se to ne osjeti na vagi i da nisu u stalnom napetom odnosu s hranom - govori nam.