Svi bismo ovo trebali raditi češće, i kada nam ne dolazi spontano snižava tlak, čuva srce, ublažava upalu i stres

Kada na neki vanjski poticaj reagiramo smijehom, osim kratkotrajne ugode i zadovoljstva dobivamo i niz dobrobiti – za tijelo, um i duh. Dokazano je, primjerice, da smijeh može koristiti srcu, jer postoji interakcija između smijeha i kemikalija koje se oslobađaju u mozgu te uzrokuju širenje krvnih žila.

- Takvo bi djelovanje moglo imati učinak na smanjenje upale, manje stvaranje krvnih ugrušaka, kao i na normaliziranje razine kolesterola – rekao je dr. Michael Miller, profesor medicine na Sveučilištu u Pennsylvaniji, koji učinke smijanja proučava od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Više kisika

Sudionicima studije prikazivao je komične filmove te otkrio da smijeh u mozgu proizvodi endorfine koji potiču aktivnosti korisnih kemikalija u krvnim žilama. Endorfini su prirodni ublaživači bolova te u kombinaciji s dušikovim oksidom, koji uzrokuje širenje krvnih žila, u konačnici smanjuju rizik od srčanog udara. Do srčanog udara dolazi zbog kolesterolskog plaka i stvaranja krvnih ugrušaka; zato imamo dobar razlog vjerovati da bi dobar smijeh i pozitivan pogled na svijet neizravno smanjili kardiovaskularne bolesti, smatra Miller.

Zanimljivo je da smijeh djeluje pozitivno i kada je isprovociran i kada nije spontan. Na toj njegovoj karakteristici počiva joga smijeha koja kombinira vježbe disanja, lagano istezanje i namjerno šašave pokrete, kako bi nasmijala sudionike i omogućila im zdravstvene prednosti. Joga smijeha prvi se put pojavila u Indiji 1990-ih, a uskoro su se počeli osnivati i klubovi smijeha.

- Kažu da je smijeh najbolji lijek i čini se da su u pravu – rekao je dr. Madan Kataria koji je u Mumbaiju osnovao prvi dnevni klub smijeha u parku u svrhu smanjenja stresa. - Naš mozak ne može razlikovati iskreni smijeh od simuliranog smijeha, čak i ako se smijete samo zato da biste se smijali i dalje ćete dobivati jednake zdravstvene prednosti. Dio joge smijeha povezuje vježbe disanja s vježbama smijeha zahvaljujući čemu u naš mozak i cijelo tijelo dolazi više kisika te se osjećamo zdravije.

Kao djeca i lavovi

Vježbe se na ovakvim satovima usredotočuju na aktiviranje dijafragme, disanje, istezanje i namjerno razigrane zvukove i pokrete. Nema šala, komedije ni humora.

- Ne koristimo takve poticaje. Smijemo se bez ikakvog razloga, jer ako počnemo tražiti razlog za smijeh teško ćemo ga pronaći - rekla je dr. Santosh Sahi, liječnica i certificirana trenerica joge smijeha koja vodi treninge na kojima se sudionici kikoću poput djece, protežu se i riču glumeći lavove i slično. Pored navedenih dobrobiti, joga smijeha pomaže i u društvenom povezivanju s drugim ljudima. Kada se svi zajedno smiju međusobno se povezuju što pridonosi smanjenju mentalnog stresa i podizanju energije.