Rijetki je liječe, a može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, demencije, depresije, pa i sljepoće

Među poremećajima spavanja po učestalosti i posljedicama na cijeli organizam najvažnije su smetnje disanja, a među njima je najučestalija opstruktivna apneja u spavanju (OSA). Kako pojašnjava mr. sc. Vjera Matković Ferreri, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. biologijske psihijatrije i klinički somnolog u KBC-u Rijeka, tijekom spavanja smanji se ili sasvim prekine protok zraka kroz gornje dišne puteve. Pauze disanja traju na desetke sekundi, a kod teške OSA-e ponavljaju se više od 30 puta u jednom satu. Prekidi disanja uzrokuju porast razine ugljikova dioksida i opadanje razine kisika u krvi što pogođenu osobu pobuđuje, duboko udiše hvatajući zrak. Izmjenjuju se periodi stanki u disanju s dubokim, grčevitim udasima. Spavanje je isprekidano, nema dubokih faza sna, rastu krvni tlak i puls, oslobađaju se hormoni stresa, pokreću se upalni mehanizmi, oštećuju se krvne žile.

- Neposredne posljedice koje se primjećuju već idućeg jutra su glavobolja, umor i prekomjerna dnevna pospanost. Posljedice mogu biti i kobne jer oboljeli može zaspati za volanom. OSA je dugoročno povezana sa značajnim rizikom za nastanak kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti, demencije i depresije. Povezana je i sa sljepoćom - kaže dr. Matković Ferreri.

- Ako se budimo uz glavobolju, suhih usta, a u prvom redu ako smo umorni i dekoncentrirani te lako zaspimo tijekom dana, vrlo vjerojatno se radi o OSA-i. Hrkanje i jastuk mokar od sline također pobuđuju sumnju na ovaj poremećaj. Ponekad se i sam spavač probudi od vlastitog hrkanja. Hrkanje se može dokumentirati snimanjem mobilnim uređajem, iako mu u pravilu nije mjesto u spavaćoj sobi - dodaje dr. Matković Ferreri. Ovisno o istraživanju, između devet do čak 38 posto odraslih ima OSA-u. Češća je kod muškaraca i učestalost se povećava s dobi. Kod žena se učestalost povećava nakon menopauze. S obzirom na to da populacija stari, a sve je više pretilih, očekuje se da će broj oboljelih od OSA-e rasti.

Tko je u povećanom riziku

- Od OSA-e češće obolijevaju muškarci. Najčešći je uzrok pretilost, jer osim oko struka masno tkivo se nakuplja u dišnim putevima koji se u spavanju dodatno sužavaju. Osobe s OSA-om su tijekom dana pretjerano umorne i stoga slabije fizički aktivne, troše manje kalorija. Zatvara se začarani krug debljine, poremećenog disanja, lošeg sna i smanjene aktivnosti. OSA-u mogu izazvati i anatomske zapreke u nosnoj i usnoj šupljini, nisko položena donja čeljust, velik jezik, suženja dušnika. Alkohol, pušenje, pa i neki lijekovi (benzodiazepini, opijati) pogoršavaju OSA-u jer negativno djeluju na tonus mišića gornjih dišnih puteva. Čak se i masna jetra dovodi u vezu s OSA-om - kaže dr. Ferreri. Posebnu kategoriju čini OSA kod djece.

- Isto kao i OSA kod odraslih, može biti povezana s debljinom, no najčešće je uzrokovana uvećanim krajnicima, rjeđe nekim malformacijama lica, čeljusti i dišnih puteva. Dijete s OSA-om je češće hiperaktivno nego usporeno i pospano pa se može pogrešno dijagnosticirati i liječiti kao hiperaktivnost i poremećaj pažnje (ADHD). Neispavanom djetetu se propisuje stimulans koji dodatno narušava ritam spavanja i budnosti. Djeca s OSA-om postižu slabiji školski uspjeh. Smanjeno je lučenje hormona rasta (uglavnom se luči noću, u dubokom snu) pa takva djeca slabije napreduju. Budući da disanje utječe na razvoj lica i čeljusti, OSA pridonosi tipičnom izgledu umornog lica. Kod dječje OSA-e najčešće pravodobna operacija krajnika može uvelike popraviti stanje - objašnjava dr. Ferreri.

SHUTTERSTOCK

Liječenje OSA-e

- OSA nema samo jedan uzrok pa u liječenju ovog poremećaja multidisciplinarni pristup nije samo floskula. Za uspjeh u liječenju potrebno je otkriti gdje je zapreka u protoku zraka. U tome su izvrsni otorinolaringolozi. Razvijene su endoskopske metode kojima se točno može prikazati mjesto suženja dišnog puta i tek se tada odlučuje o kirurškom liječenju. Postoji uređaj sličan srčanom pacemakeru kojim se stimulira hipoglosalni živac i tako se pojačava tonus mišića dišnih puteva. Relativno jednostavne naprave nalik mobilnim ortodontskim aparatićima koriste se noću, pomiču donju čeljust naprijed i tako otvaraju dišni put - kaže dr. Ferreri i pojašnjava da je najpoznatija metoda liječenja, no nije prikladna za sve oblike OSA-e, nošenje CPAP uređaja, koji tijekom spavanja upuhuje zrak u dišne puteve i tako ih drži otvorenima.

- Kod pretilih gubitak tjelesne težine može prorijediti apneje. No oboljeli od OSA-e teško gube na težini zbog hormonalnih poremećaja, tako da tek kada počnu nositi uređaj, počnu gubiti višak kilograma. Barijatrijska kirurgija, a i novi lijekovi koji se primarno koriste za šećernu bolest, znatno povećavaju uspjeh liječenja pretilosti pa time i OSA-e - ističe dr. Ferrer