Neuroznanstvenici otkrivaju: Može li mindfulness doista sniziti krvni tlak i je li dobar za ADHD?

Prema Cambridge rječniku iza često spominjane riječi mindfulness stoji praksa usredotočene svijesti vlastitog tijela, uma i osjećaja. Ovo već zvuči umirujuće pa ne čudi stoga da je mnogi preporučuju kao efikasnu metodu rješavanja napetosti, tjeskobe, mirnog sna i još mnogo toga. Međutim, što je od toga doista istina, a u kojim se tvrdnjama kriju mitovi, stručnjaci su odvagali i otkrili kroz sljedeće rečenice:

MIT: Mindfulness znači pražnjenje uma

Suprotno navedenom, mindfulness zapravo karakterizira potpuno uranjanje uma u ono što upravo radite. To je iskustvo vrlo plastično objasnio neuroznanstvenik TJ Power kroz jedenje banane. Naime, kada bismo je svjesno jeli, 100 posto naše svijesti bilo bi usmjereno na njezin okus i na samo iskustvo jedenja.

- Svi imamo sposobnost usredotočiti pažnju, međutim, zbog raznih modernih, tehnoloških ometala s kojima danas živimo, nismo baš dobri u tome - kaže učiteljica svjesnosti Amy Polly s kojom se složila doktorica i neuroznanstvenica Afrosa Ahmed objašnjavajući da dok jetra vrše detoksikaciju, pluća pomažu pri disanju, srce pomaže cirkulaciji, svrha uma je misliti i osjećati. Stoga, ne želite isprazniti um, već naprotiv, s njime želite biti povezani i biti prijatelj.

MIT: Mindfulness znači isto što i meditacija

- Meditacija je formalna praksa svjesnosti koja se prakticira u određeno vrijeme i na određenom mjestu dok se mindfulness može provoditi bilo gdje, u autobusu, za vrijeme pranja zubiju ili češljanja kose - kaže Ahmed.

Stoga, obje prakse mogu pomoći u stjecanju veće kontrole nad time na što točno usmjeravate svoju pozornost. To dokazuje i studija koja je zabilježila značajna poboljšanja pamćenja, emocionalne regulacije i raspoloženja kod ispitanika nakon što su provodili 13 minuta svjesne meditacije svaki dan tijekom osam tjedana.

ISTINA: Mindfulness mijenja funkcioniranje mozga

Vježbanjem svijesti možete razlučiti i odvojiti ono što vam je doista važno od onog nevažnog. Ako se primjerice osjećate ljutito dok vozite, važno je imenovati tu emociju. Vrijeme provedeno u stanju svjesnosti može promijeniti način na koji obrađujete izazovne emocije.

- Ovim oblikom svjesnog vježbanja možete stvoriti nove sinapse u roku od nekoliko sati i dana - kaže Nicole Vignola, neuroznanstvenica.

MIT: Postići mindfulness je lak zadatak

Prema doktorici Ahmed, vježbanje mindfulnessa nije lako, međutim, nije nemoguće.

- Događa se da uvodimo potpunu mentalnu preobrazbu, a to se ne događa preko noći. Ne možete samo ‘pokušati prakticirati malo sabranosti‘. Za usredotočenu svijest je potrebna praksa, a reći svom mozgu da iznenada razmišlja drugačije, logično je će vam pružati otpor - rekla je.

Stvaranje novih misaonih obrazaca je kao koračanje novom stazom kroz zaraslu šumu. U početku je teško i primamljivo krenuti lakšim putem, ali s dosljednošću mozak će pronaći novi put.

- U prosjeku je potrebno 66 dana da se stvori navika mindfulnessa - dodaje Polly.

ISTINA: Ne možete obavljati više zadataka istovremeno i biti potpuno usredotočeni

Mindfulness znači raditi jednu stvar, ali raditi ju svjesno.

- Dakle, zadatak je pojesti svoj ručak ili voziti auto, ali to radite svjesno. Multitasking kod mindfulnessa nikako ne prolazi - smatra Polly.

Iako smo navikli neke stvari raditi automatski, primjerice točiti kavu dok istovremeno razmišljamo o drugim obvezama, kod vježbanja usredotočene svijesti, važno je imati kontrolu nad onim što radite umjesto da to prepustite svojoj podsvijesti.

ISTINA: Mindfulness može sniziti krvni tlak

- Naučiti regulirati disanje i smiriti živčani sustav dvije su ključne vještine za snižavanje krvnog tlaka - kaže Power.

Ovo je potvrdila i studija koja je pokazala da su odrasli s povišenim krvnim tlakom koji su slijedili osmotjedni program vježbanja usredotočene svijesti, značajno su snizili svoj tlak. Kada krvni tlak padne tijekom opuštanja, proizvodi se dušikov oksid koji pomaže u opuštanju i širenju krvnih žila, držeći krvni tlak pod kontrolom. Udah od četiri sekunde, zadržavanje četiri sekunde i izdah šest sekundi mogu dovesti tijelo u mirnije stanje, smatraju neuroznanstvenici.

MIT: Nemoguće je biti usredotočen kada stalno o nečem razmišljate.

Prosječni mozak ima do 70.000 misli dnevno, pa je prirodno da um bude zaposlen. To je potvrdila i učiteljica svjesnosti, Polly koja kaže da i sama ima ADHD. Zbog ovog će stanja, umjesto da se usredotoči na disanje, nekad će svjesnije odabrati bavljenje sportom.

- Ako se bojite zbližiti s vlastitim mislima, prilagodite se unutarnjim tjelesnim senzacijama, kao što su otkucaji srca, disanje, temperatura, glad ili sitost. Ovako mozak ostaje još uvijek aktivan, ali ne s brigama. Mindfulness osigurava da se ne vežete za svoje misli. Tako da kada vam se um vrati na poruku koju ste poslali 2016. zbog koje bi vas možda mogla uhvatiti jeza, sada ne reagirate na nju. Jednostavno dopuštate da prođe - objašnjava Vignola.

ISTINA: Mindfulness poboljšava san

Postoje dokazi koji upućuju na to da mindfulness može djelovati na sličan način kao i vježbanje na bolju kvalitetu sna, mijenjajući način na koji se osoba kreće kroz cikluse spavanja i smanjujući misli koje ometaju san.

- Netko će možda tvrditi da usredotočena svijest nije dobra za spavanje jer vam skreće pozornost na činjenicu da ne možete spavati. No, istina je da vas baš ona uči prihvaćanju. Uredu je reći: ‘Ok, osjećam se kao da bih želio zaspati, ali ne mogu sada‘, umjesto da svoju energiju uložite u borbu protiv toga - zaključuje Polly.