Društvene mreže i online sadržaji preplavili su našu pažnju. Recentna istraživanja pokazuju kako više od 20 posto ljudi online provodi barem tri ili četiri sata. Većina je onih koji „priznaju“ da su online do tri sata dnevno. Takvih je gotovo 40 posto. Više od 35 posto ispitanika tako provedeno vrijeme ne smatra spornim, niti ga žele ograničiti. Uz to, strah od umjetne inteligencije sve je veći, iako su i dosezi tih alata uistinu impresivni.
Puna su nam usta osuda oko vremena provedenog uz mobitel ili računalo, ali što su zapravo društvene mreže, kako funkcioniraju, koje su njihove prednosti i kako se uspješno kreira sadržaj za njih, pitala sam Tomislava Pancirova, čije je zanimanje, među ostalim, kreator sadržaja za društvene mreže.
Osim što si kreator videosadržaja, ti si i digitalni nomad. Možeš nam pobliže objasniti što je zapravo tvoje zanimanje?
Digitalno nomadstvo je način obavljanja posla i života. Bavim se konzaltingom za digitalne komunikacije, brendiranjem i stvaranjem sadržaja, a nomadski živim već više od deset godina. Baš nedavno sam odgovarao na neko novinarsko pitanje i ponovno osvijestio kako se nalazim u Madridu, na prekrasnoj terasi s pogledom, kako je to moje radno mjesto u tom trenutku i kako spajam užitak i posao. Baš tako sam prije deset godina zamišljao svoj život.
Kako je došlo do toga da živiš i radiš na ovaj način?
Meni je u poslu strast uvijek bila ideja vodilja. Oglašavanje i marketing zanimali su me još od osnovne škole. Na likovnom sam doslovno crtao reklame i onda sam istraživao kako se ja reklamama mogu baviti i kasnije u životu. Prvi posao mi je bio u prvoj „social media“ agenciji u regiji, gdje smo radili Facebook oglašavanje na samim počecima te društvene mreže. Kasnije sam prelazio na sve bolje poslove, u sve veće tvrtke i agencije i stvarno nisam imao traume na tim radnim mjestima, štoviše, puno sam učio i razvijao se. Ipak, osjećao sam nezadovoljstvo. Htio sam zapravo slobodu da radim kad ja hoću, s mjesta s kojeg ja hoću. I preuzeo sam odgovornost za realizaciju svojih želja. Kreativni posao nije od osam do pet, to je zapravo stalno promišljanje i uključenost i ako ne radiš po svom ritmu, lako se sklizne u izgaranje. Bilo je to hrabro, ali za mene jedino ispravno.
Koliko je tvoje zanimanje specifično i razumiju li poslodavci važnost društvenih mreža kao novog i vrlo moćnog komunikacijskog kanala?
Mreže su kao bilo koji drugi poslovni alat, koliko u njih uložimo, toliko ćemo od njih i dobiti. Voditi društvene mreže i kreirati sadržaj za njih je pitanje cilja, ali i resursa. Hoćemo li sami kreirati taj sadržaj, hoćemo li dati da ga netko drugi osmisli, kreira i proizvede, kome se obraćamo, što očekujemo? Svako „oglašavanje“ je specifično, ovisi o nizu faktora i resursima koje smo spremni uložiti.
Koja je tvoja preporuka ako je u pitanju neko „manje“ poduzetništvo? Trebam li ja onda biti lice tog posla kojeg oglašavam na taj način?
Ja sam nekada vodio društvene mreže za takve poslove, danas se bavim konzaltingom i postavljanjem strategija. Zapravo, usmjeravam klijente kako da stvaraju taj sadržaj.
Za male poduzetnike uvijek savjetujem da sami snimaju i kreiraju svoj sadržaj. Prije svega, to je jeftinije, a drugo i još važnije, ljudi žele osobno iskustvo, žele autentičan sadržaj koji je i kreiran kao da ga radi „prosječna“ osoba, a ne profesionalac. Prema istraživanjima takav sadržaj ima 7,8 posto veću mogućnost kupnje nekog proizvoda od onoga čija se reklama profesionalno producira. Ljudi danas ne žele gledati profesionalne reklame i odmah skrolaju dalje. Ovo je ogromna prilika za sve poduzetnike, a pogotovo one male. Gledatelj danas želi realan sadržaj s kojim se može poistovjetiti.
Ja sam milenijalac i želim da je sve lijepo i ušminkano, ipak, ovo ljeto sam se probudio s paralizom lica i to sam podijelio na TikToku. Neku svoju osobnu muku sam javno podijelio i ta je objava eksplodirala, imala je preko dva milijuna pregleda. Dobio sam niz savjeta što učiniti jer svi mi dijelimo iste probleme i izazove. To mi je bio jasan pokazatelj da jedino što sigurno prolazi na društvenim mrežama je autentičnost.
Koliko je važna metrika u poslu kojim se baviš? Hoće li, primjerice, porasti prodaja neke moje kreme ako angažiram tebe da mi napraviš strategiju ili sadržaj za lansiranje tog proizvoda na društvenim mrežama?
Na odluku o kupnji utječe cijeli niz faktora, a ne samo sadržaj na društvenoj mreži. Ali ako vam je ta krema već zapela za oko u printu ili na TV-u, još jedan autentičan sadržaj o tome na društvenoj mreži, s osobnim iskustvom upotrebe, može biti ključan da tu kremu i kupite. Rekao bih da je važnije od brojki pregleda zapravo brendiranje i stvaranje zajednice. Broj i doseg objave nisu više toliko važni. Sve češće kompanije uzimaju vlastite zaposlenike da promoviraju proizvod, što je prije bilo potpuno nezamislivo. Cijela marketinška industrija se zapravo promijenila dolaskom društvenih mreža. Neke najluksuznije kompanije su se odrekle perfektno snimljenih reklama i zamijenile ih snimanjem mobitelom. Kylie Jenner je promovirala svoje sjajilo snimajući se mobitelom u nekom običnom automobilu. Ona snima i kako ulazi u taj auto i kako joj pada mobitel i kako se šminka. Ona pokazuje kako izgleda kada se normalna osoba žuri, šminka i juri nekuda. S time se svi možemo poistovjetiti. Proizvod i cijela industrija više ne smiju biti nedodirljivi, nego upravo suprotno.
Koliko se mreže danas razlikuju od vremena kada si krenuo u ovaj posao?
To su ogromne promjene, tada još nije bilo Instagrama niti Facebook oglašavanja. Danas je puno zahtjevnije, sadržaj se mora dobro planirati i dosljedno objavljivati. Koja je to točno vrsta sadržaja ovisi o cilju, industriji i onome tko sadržaj kreira. Mreže se jako brzo razvijaju i mijenjaju i važno je stalno biti prisutan i dobro uočiti što „prolazi“.
TikTok je nastao u Kini, a tamo je zabranjen djeci. Cijeli taj algoritam je podešen tako da tražimo još svakih sedam sekundi. To baš nikako ne može biti dobro, to je model klasičnog ovisničkog ponašanja.
Telefon radi eksploataciju naše pažnje i to je termin koji je skovao ugledni američki socijalni psiholog. To nije bezazleno. Mi ćemo morati snagom svoje odluke telefon staviti u drugu prostoriju i fizički ga odmaknuti od sebe. Ja to sada radim svjesno i s jasnom namjerom da ograničim vrijeme provedeno na mobitelu.
Kina nije uzor u puno stvari, ali njihov TikTok ima takva ograničenja da djeca ne mogu ući u mrežu tijekom večeri, postoji takav algoritam koji to ne dopušta, baš zato da bi zaštitili mentalno zdravlje djece. Svaki peti sadržaj tamo popularizira znanost, što znači da se oni ozbiljno bave time za što im služe društvene mreže i usmjeravaju pažnju i način konzumiranja.
Povezan si s europskim institucijama, sprema li se nešto slično i u EU?
Ja sam u bazi komunikacijskih eksperata EK i puno se o tome razgovara. Postoji Digital Services Act, to je jedan dokument koji definira kako se svaka digitalna platforma mora ponašati i na što sve treba obratiti pozornost.
Društvene mreže, prije svega TikTok i Snapchat, su pod istragom, jer postoje ozbiljni dokazi da je ta mreža kreirana da stvara ovisnost. Sama činjenica da je dopušteno skrolanje sadržaja bez ikakvog uputstva, jasno je da se time stvara ovisnost o novom sadržaju, novom videu, novom skrolanju. Algoritam se prilagođava u stvarnom vremenu, to je vrlo opasno. Čak je i Meta pod istragom. Upravo sada EK vodi vrlo neugodne razgovore kako i pod kojim uvjetima će sve mreže moći i dalje biti aktivne na području Europe. Zabrane nisu cilj, ali ne možemo dopustiti „brain rot“, to je prevelika konzumacija online sadržaja koja vodi u ozbiljnu ovisnost.
Imamo i novi termin „kokica mozak“, jer stalno isčekujemo novi sadržaj, novu kokicu koja puca i daje nam podražaj. To nisu bezazlene stvari, jer vanjski svijet nije više tako uzbudljiv za naš mozak kao online svijet. To je zapravo ključ problema.
Koje je tvoje mišljenje o umjetnoj inteligenciji?
Od samih početaka koristim umjetnu inteligenciju, ali samo kao alat i ne dopuštam joj da počne razmišljati kao ja. Mi sami svoja promišljanja olako prepuštamo AI-u. S druge pak strane, ne bojim se da će nam uzeti posao. Mogao je meni Chat složiti odgovore na ova pitanja, ali ako ja duboko ne vladam ovom temom, svako iskakanje iz dogovorenog pitanja bit će za mene potpuni podbačaj. Tako da bih rekao, umjetna inteligencija svakako, ali uz puno provjere, ograničeno i samo kao alat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....