NAJVEĆE IZNENAĐENJE REFERENDUMA

'ZEZAJU NAS DA SMO SRBI KOJI VOLE PEDERE' Kako su Negoslavci postali najtolerantniji u Hrvatskoj?

‘Od nas 1190 birača, glasalo nas je svega 36, od čega nas je bilo 27 protiv, a tek devet za’
 Vlado Kos/CROPIX

Solidariziranje jedne nacionalne manjine s jednom manjinskom grupacijom, a u kontekstu ćiriličnog pitanja u Hrvatskoj, nerazumijevanje postavljenog pitanja, revolt. Sve pobrojano dolazi u obzir kao razlozi što su Negoslavci, malo selo, ujedno i općina, nedaleko Vukovara ispali najtolerantnije mjesto u Hrvatskoj kada je riječ o pravima manjinskih grupacija. U ovom slučaju konkretno, prava LGBT populacije. Čak 75 posto osoba koje su izašle na referendum u ovom mjestu zaokružilo je protiv. Ovakvim postotkom ne može se pohvaliti niti jedan grad ili općina u našim, u ovom pogledu, najtolerantnijim županijama - Istarskoj i Primorsko-goranskoj. No, kako se za statistiku često kaže da je poput bikinija - otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje - tako se i u negoslavačkom slučaju pravi razlozi mogu tražiti u različitim aspektima, ovisno kako ih tko želi promatrati i kako ih kome odgovara tumačiti. Ovakav rezultat u Negoslavcima ima i jedan paradoks. Inicijativu “U ime obitelji” potpisalo je više od 100 mještana, a onda većina njih na referendum nije ni izašla.

- Mislim da ih je preko 100 ljudi potpisalo inicijativu, ali nisam siguran u točan broj. Dosta ih nije izašlo, jer su ljudi letargični prema svemu što se ne tiče socio-ekonomskog pitanja - kaže Miroslav Mišanović, mladić koji u mjesnoj osnovnoj školi predaje pravoslavni vjeronauk, a paralelno u Mostaru studira hrvatsku povijest i filozofiju.

Najmanja izlaznost

No, u Negoslavcima ne samo da na referendum nisu izašli ni svi koji su potpisali inicijativu, već je ovo mjesto u još jednom segmentu naj u Hrvatskoj. Nigdje kao u Negoslavcima nije zabilježena manja izlaznost. Naime, na referendum je izašlo svega 3,03 posto birača - najmanje u Hrvatskoj. Od njih 1190 upisanih u popis birača, na glasačkim mjestima pojavilo ih se svega 36, od kojih je 27 glasalo protiv, a 9 za. Uzmemo li u obzir da je njih 12 bilo u biračkom odboru ispada da je u zgradu Općine samo zbog glasanja došlo njih 24. To je definitivno malen i preslab uzorak, ali onim Negoslavčanima koji su na referendum izašli sasvim dovoljno da budu ponosni.

- Potpuno neočekivano, ali ispalo je da smo mi najtolerantnija sredina u Hrvatskoj i to u svakom slučaju dobro zvuči - kaže Biljana Pejić, općinska vijećnica i nekadašnja voditeljica mjesnog Kluba mladih, koja danas radi u jednoj od pet seoskih trgovina.

- Bila sam protiv, jer smatram da je to pitanje već riješeno Obiteljskim zakonom i uopće nije bilo potrebe da za tako nešto dajemo silan novac, a s druge strane da diskriminiramo određenu grupaciju ljudi. Svatko ima pravo živjeti kako hoće - naglasila je Pejić.

Studen se spustila nad Slavonijom, a zubato sunce što oko podneva lažno grije, nije na glavni negoslavački drum uspjelo izvući seljake. Cesta se obnavlja u cijeloj dužini od Vukovara preko Negoslavaca do Orolika, pa u selu najčešće srećemo radnike iz Međimurja, koji su ovdje na terenu. Ono malo mještana sela, u kojem je više od 95 posto stanovništva srpske nacionalne manjine, koje smo susreli na ulici ne žele razgovarati. Svi se negdje kao žure, ali zapravo je jasno da im nije do medijske pozornosti. Nakon što su objavljeni rezultati referenduma Negoslavci su postali i predmet raznih skečeva po internetskim forumima, a dodatnu su dozu humora cijelom slučaju začinili i neki od njegovih mještana koji su razgovarali s medijima, pa je tako jedan od njih izjavio kako je glasao protiv “jer mislim da nije u redu da se pederi vjenčaju. To nije ni prirodno, ni u redu i ako im damo prava, sutra će nam takvi krojiti život”. Drugi je pak smijući se kazao: “Žene su dojadile da ne znate što ćete. I kako onda glasati?”, što je sve potaknulo na razmišljanje da Negoslavčani nisu znali za što se zapravo glasa.

- Mogao je netko pogriješiti, ali u Negoslavcima ima osviještenih ljudi koji su znali za što glasaju. Ja sam znala i sa zadovoljstvom sam izašla i glasala protiv, a mislim da je i većina ostalih to znala. Sad se ljudi hoće oprati zbog rezultata, što je druga stvar. Činjenica je da je pitanje bilo jasno postavljeno, ali ljudi su često antiprotivni i već po inenciji glasaju protiv - smatra Biljana, a slično govori i mještanin, koji je žalio ostati anoniman.

Referendum o ćirilici

- Bio sam protiv, jer smatram da to nije kategorija koja treba biti sastavni dio Ustava, a djelomično i zbog toga što sam se kao pripadnik nacionalne manjine želio solidarizirati s jednom drugom manjinskom grupacijom - kaže ovaj Negoslavčanin.

Otprilike sličnog je razmišljanja i načelnik Općine. Dušan Jeckov (SDSS) već je treći mandat za redom na čelu sela i općine. Negoslavci su, naime, jedino naseljeno mjesto istoimene općine, koje je takav status dobilo nakon mirne reintegracije. Bila je to politička igra i svojevrstan kompromis, jer je selo prema prvotnom planu trebalo biti sastavni dio Općine Bogdanovci, no neke struje tome su se usprotivile što zbog fizičke udaljenosti dvaju mjesta što zbog približne izjednačenosti u nacionalnoj strukturi, koja bi se stalno reflektirala na političke odnose i to vjerojatno negativno. Onda je plan bio da Negoslavci budu sastavni dio Grada Vukovara, ali ni oko toga nije postignut politički konsenzus, pa se onda išlo na kompromis i dandanas ovo je selo ujedno i općina. Prema popisu iz 2011. imaju 1463 stanovnika, od kojih su 1416 Srbi. Puno su novca privukli iz fondova EU, prema kojima imaju i novih planova i projekata. Jeckov je jedan od onih koji drži da je “referendum bio besmislen i nepotreban”, a rezultat u njegovom selu povezuje s činjenicom da većinu mještana čine pripadnici srpske manjine, što je povezao i s prikupljanjem potpisa za referendum o ćirilici, koji su se preklopili s referendumom o braku.

- Neki ljudi inače žele biti tolerantniji u pogledu sloboda i smatraju da ne treba ograničavati izbor ili životni put, a posebno ne na silu ga braniti. Kada je u pitanju srpska nacionalna zajednica, mislim da to nije slučajno i smatram da se tu radilo i o drugoj dimenziji. Srpska zajednica je manjinska u Hrvatskoj i ograničavanje bilo kakvih prava manjinama nije korektno i nije u duhu poštivanja manjinskih i ljudskih prava. Svjesni smo da se najavljuju i neki novi referendumi, za koje mi ne bismo voljeli da se dogode, jer ćemo se kao manjina naći u jednoj neravnopravnoj utakmici. I to je sigurno bio jedan od razloga zašto su se pripadnici srpske zajednice odlučili biti protiv - istaknuo je načelnik općine u kojoj većina žitelja živi od poljoprivrede. Nekada ih je puno radilo u vukovarskim tvrtkama Borovo, Vuteks, Građevinar, ali danas su pretežito “na zemlji”. Ima i dosta proizvođača mlijeka, a najviše ljudi, njih 40, zapošljava lokalna Poljoprivredna zadruga.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 04:03