- Ja bih isto htio u svojoj ulici postaviti rampu tak' da mogu prolaziti samo oni kojima ja dozvolim. Kaj moram napraviti da dobijem rampu? Je l' dovoljno da samo budem dobar s gradonačelnikom?, samo je jedan od komentara u vatrenoj Facebook raspravi oko parkiranja u Hoto vilama u Svetoj Nedelji. Ovog puta tema je sporna rampa koja je postavljena u Ulici bagrema, jednoj od ulica u tom naselju.
Na ulazu u ulicu još od 2005. godine je znak na kojem piše da je prolaz zabranjen svima osim stanarima te ulice.
- Dakle, gospodo, kada prometni znak zabrane ne poštujete već 15 godina, rampa je očito bila jedino rješenje. Stoga smo od Grada Svete Nedelje zatražili pomoć i rješenje ovog problema. Zbog svega navedenog većina stanara iz Ulice bagrema potpisala je zamolbu te istu predala 8. lipnja 2020., napisala je Ivana Bundavica, vlasnica privatnog smještaja Best West Rooms u spornoj ulici.
Samo tri mjeseca kasnije, 12. rujna, Svjetlan Ivanjak pokrenuo je online peticiju za uklanjanje rampe.
Rat oko rampe
- Ostalim stanarima Ulice bagrema situacija je ostala jednaka kao i prije, a stanarima okolnih zgrada otežano je kretanje, kao i pristup putevima koji okružuju zgrade, zapriječen je prolaz vatrogasnim vozilima i vozilima hitne pomoći, napisao je u tekstu peticije.
Rat oko jedne rampe, naravno, nije jedini problem u Hoto Vilama, ali dobro opisuje pomalo kaotičnu situaciju koja se tamo događa svakog dana. Reporteri Jutarnjeg otišli su u to, jednom superluksuzno i u medijima razvikano naselje zatvorenog tipa kako bi saznali što se tamo događa.
Ivana Bundavica objasnila nam je kako sporna rampa nema veze s Best Westom, jer ionako tamo dolaze većinom gosti iz inozemstva koji s aerodroma dođu taksijem. Rampa je postavljena nakon što se većina stanara ulice složila da je potrebna te je policija odobrila njezino postavljanje.
Marija Market, članica Gradskog vijeća Svete Nedelje i stanarka u naselju, misli drugačije.
Privatizacija ulice
- Navečer su na tom dijelu ulice koji je zatvoren rampom parkirana dva kombija u vlasništvu građevinske firme supruga gospođe Bundavice te automobili gostiju Best West Roomsa. Dakle, radi se o čistoj privatizaciji gradske ulice u službi privatnog parkinga. Budući da je gradonačelnik upoznat s problemom parkinga u cijelom naselju žalosno je da je odlučio riješiti problem jedinog poslovnog objekta u naselju na štetu ostalih stanara naselja. Radi se o ulici u kojoj se nalazi 6 vila i koja ima ukupno nekih 5 ili 6 stanara te je nebulozan argument da je gđa Bundavica prikupila potpise većine stanara u ulici, komentirala je.
Šećemo naseljem na radni dan. Prijepodne je i ljudi je malo, ali na cestama je puno parkiranih automobila. Svaki stanar kojeg upitamo što bi istaknuo kao glavni problem u, sada otvorenom svetonedeljskom naselju, bez zadrške odgovara - parkiranje.
- Ovdje je potpuna anarhija parkiranja, govori nam Emil Šuta (67), koji je prije dvadesetak godina iz Švicarske doselio u Hrvatsku. U posljednje dvije godine tri je puta otišao na policiju ukazati im na problem s nepropisnim parkiranjem u naselju. Parkirna mjesta uz cestu napravljena su za bočno parkiranje, a sada se svi parkiraju okomito, kako bi stalo više automobila. Zbog toga je zauzet dio ceste te je ograničena preglednost u prometu. Pritužbe policiji nisu pomogle, a iako sada o naselju brine grad Sveta Nedelja i radi se o javnim parkirnim mjestima, ne dolazi nikakva patrola koja bi brinula o nepropisnom parkiranju.
- Dođu napisati kaznu samo kada netko prijavi za određeni auto, koji je obično od nekog stranca, nekog tko uopće ne živi ovdje. Vidite na primjer ovaj, pokazuje Emil na auto njemačkih tablica parkiran jednom stranom na nogostup, a drugom na kolnik. Kaže nam da je za svoje parkirno mjesto nekada plaćao najam.
Horvatinčićev projekt
Kada je 2005. godine tvrtka Hoto kuće d.o.o. u vlasništvu Tomislava Horvatinčića sagradila naselje zatvorenog tipa Hoto Vile, grad Sveta Nedelja dao je Hoto kućama besplatnu koncesiju na ulice u naselju za izgradnju i stavljanje u uporabu parkirnih mjesta na 20 godina. Na temelju te koncesije, Hoto kuće su iznajmljivale parkirna mjesta stanarima naselja za 200 kuna mjesečno. U međuvremenu, prije isteka dvadesetogodišnje koncesije, Hoto kuće otišle su u stečaj, a prostor pod koncesijom, ponovno je postao javan.
- Budući da su ljudi 11 godina imali u zakupu pojedina parkirna mjesta, nakon stečaja Hoto kuća d.o.o., nastavili su tvrditi da su to njihova privatna mjesta. Neki su čak postavili vlastite parkirne rampe na parkirna mjesta koja su nakon stečaja i brisanja Hoto kuća d.o.o. iz sudskog registra opet postala javna gradska mjesta (oslobođena koncesije), objasnila nam je Marija Market.
Sada kada su ta parkirna mjesta javna, ne plaća se nikakva naknada, što su nam potvrdili iz Upravnog odjela za opće poslove, lokalnu i mjesnu samoupravu, društvene djelatnosti i nabavu grada Svete Nedelje.
Bočno u okomito
Auto taman parkira Petra Beret (32), koja se sa susjedima dogovorila dva bočna parkirna mjesta pretvoriti u 4 okomita, a takvi dogovori su u naselju postali uobičajena praksa. - Kada su ljudi tek doselili, svi su imali po jedan auto, a sada skoro svaka obitelj ima po dva, objašnjava Petra kako je došlo do nestašice parkirnih mjesta.
Inače, u naselju postoje i privatna mjesta, koja su ljudi kupili prilikom kupnje stana, a nalaze se na parcelama koje pripadaju stambenim zgradama. Postoje i privatna garažna mjesta, no u Hoto Vilama ni to nije dovoljno.
- Ne mogu vjerovati da ovoga ima u Hrvatskoj, suprugu Emilu rekla je Ružica Šuta kad su tražili mjesto za život. - Odmah ovdje selimo, neću nigdje drugdje, prisjetila se svoje reakcije na Hoto Vile. Ovdje i dalje žive, no slika naselja daleko je od davno obećane idile za višu srednju klasu.
Prvo organizirano naselje zatvorenog tipa u državi zamišljeno je kao oaza luksuza koja će, svakome tko si to može priuštiti, dati osjećaj pripadnosti eliti. Zaštitar i rampa na ulazu štitili su od neželjenih gostiju. Naselje je trebalo imati samo svoj shopping centar - Hoto centar. O naselju su se brinule Hoto kuće, a za održavanje prilikom kupnje stana potpisivao se dodatni ugovor o upravljanju i čuvanju naselja kojim su stanari pristali na mjesečni račun u iznosu od 4,5 kn + PDV po metru kvadratnom.
- Kasnije se ispostavilo da je određeni broj stanova izbjegao potpisati taj ugovor i nisu imali tu obavezu plaćanja, napomenula je Market.
Raspale se klupe
Horvatinčićeva tvrtka otišla je u stečaj 2016. godine, a za održavanje naselja je i dalje bila zadužena Condita d.o.o. Horvatinčić je još 2007. godine firmu s kojom su stanari potpisali Ugovor o održavanju i čuvanju naselja prodao trećoj osobi. Stanari nisu bili zadovoljni jer, kako je Market opisala, Condita je samo šišala živicu i travu u parku, dok su se dječje igralište i klupe raspali.
- Nisu željeli popraviti ništa od sprava na dječjem igralištu jer po ugovoru nisu ni morali, objasnila je. Bilo je potrebno prikupiti potpise 51 posto ukupnih stambenih kvadrata u naselju kako bi mogli otkazati ugovor, što su stanari uspjeli, te su Hoto Vile 1. lipnja 2018. ipak postale otvoreno naselje. Na sudskoj dražbi grad Sveta Nedelja kupio je park i preuzeo održavanje. Monumentalno je bilo uklanjanje rampe koja je odsijecala naselje od ostatka grada.
- Djelatnici tvrtke Condita danas su s ulaza u Hoto vile uklonili rampu. Sve ono zbog čega je ovo naselje bilo posebno, sigurno i drugačije od drugih, danas je nestalo, pisao je tada Radio Sveta Nedelja na društvenim mrežama.
- Ljudi su rampu znali sami maknuti čak i kada je bio zaštitar, jer im je priječila put. Pa bi je onda vratili i tako stalno, rekla nam je Petra Beret. Glavni problem s rampom i zaštitarom bio je, slažu se stanari, visok trošak. Na ulazu u naselje danas i dalje stoji zaštitarska kućica. Zjapi prazna kao podsjetnik na nikad u potpunosti realizirane planove.
Hoto centar također nije zaživio. Umjesto trgovina i mjesta za druženje, uz jedan kafić i trgovinu, glavna okupacija trenutno je privatna poliklinika Radiochirurgia Zagreb. - Prije su nam djeca kroz Hoto centar prolazila do autobusne stanice za školu, no sada kako je tamo bolnica, tjeraju ih, rekla je Beret.
Problemi s vlagom
Cijene modernih stanova u Hoto Vilama od njihovog otvorenja 2005. do danas su se drastično mijenjale. Među trenutno aktivnim oglasima za nekretnine u Hoto Vilama, najviša cijena kvadrata stana koju nalazimo je 2870 eura, a najniža 1450 eura. U prvim godinama postojanja naselja kvadrat je stajao oko 1500 eura. U narednih deset godina ta cifra je samo padala. Kada je Jutarnji prije pet godina izvještavao o izmjenama i stanju u naselju, kvadrat stana mogao se kupiti za 700 eura.
Agentica za nekretnine koja prodaje stan u Hoto Vilama objasnila nam je da postoji razlika u kvaliteti zgrada i stanova s obzirom na etape u kojima su se gradili. Iako sve zgrade u Hoto Vilama izgledaju iznimno slično, s bojom fasade kao najupečatljivijom razlikom, stanovi građeni u prvoj etapi, kaže nam agentica, kvalitetniji su. Dolaze potpuno namješteni i sve u njima odlično funkcionira. Oni građeni u kasnijim etapama imaju probleme s vlagom i plavljenjem podruma i garaža pa su cijene niže.
Osim što nas je i ona upozorila da ćemo s parkiranjem imati problem ako doselimo u Hoto Vile, agentica je napomenula da pri kupnji valja pripaziti na neobično niske cijene kvadrata jer onda je stan, ili u iznimno lošem stanju, ili su upitni vlasnički odnosi.
- Dolaze često mlade obitelji s malom djecom kojima je super tu ih odgajati do šeste ili sedme godine. Imaju tako divan park, ali se mora paziti pošto su počeli tako parkirati. Teško se vidi i može netko stradati, komentirao je Emil. Po njemu je park adekvatno održavan.
Švedski stol
- Kada je bilo otvorenje naselja, bilo je slavlje u parku i duž cijelog parka protezao se švedski stol, sa zanosom se prisjeća davnog prizora. Svim stanarima, pa tako i Emilu i Ružici, problem je što u Hoto Vilama nema sadržaja pa je dosadno.
Uz sve to, ne rješavaju se ni dugogodišnji komunalni problemi. Kako nam je rekla Marija Market, prilikom prelaska naselja sa zatvorenog na otvoreni tip, gradu su popisani svi osnovni problemi naselja koji se do danas nisu riješili.
Gradu Sveta Nedelja smo već mnogo puta i pismeno i usmeno ukazali na komunalne probleme, putem mjesnog odbora Strmec je dva puta predan popis problema od kojih nijedan nije riješen. Osnovni zahtjev bio je da grad označi javna gradska mjesta u naselju i ukloni parkirne rampe koje su pojedinci sami postavili i uzurpirali javnu površinu, pojasnila je Market.
Kao u Španskom
Iako je naselje otvoreno, ostalo je ograđeno i postoji samo jedan izlaz iz naselja, onaj iz Ulice Platana na Ulicu dr. Franje Tuđmana. U slučaju hitne intervencije svih oko 1300 stanovnika, moglo bi izaći samo kroz taj jedan izlaz. Dva bočna izlaza su zatvorena velikim metalnim vratima i zaključana.
Prilikom jakih kiša nekim zgradama poplave podrumi i garaže, zbog nepravilno izvedene oborinske odvodnje. Market kaže kako su i na ovaj problem bezuspješno pokušali ukazati Gradu.
- Sada ovdje nije ništa bolje nego u Španskom, zaključila je Ružica.