Zagrepčani mogu izračunati koliko bi ih koštalo postavljanje solarnih panela i u kojim kvartovima se to najviše isplati

Stanovnicima Novog Zagreba, Španskog, Malešnice i Klake bit će najisplativije postaviti solarne panele na krovove kuća i zgrada jer je građevinama u tim kvartovima sunčeva dozračenost dovoljno visoka da se iskoristi puni potencijal sunčeve energije. Pojedinim zgradama tako se otvara mogućnost uštede i do 100 tisuća kuna.

S druge strane, stanarima u centru metropole i dijelovima grada gdje prevladavaju dvokatnice i trokatnice s više stanova, kao što su Kustošija, Donja Dubrava i Petruševac, kao i u dijelovima podsljemesnke zone manje se isplati ugraditi solarke jer je dotok sunčevih zraka znatno niži. Ipak, u određenim dijelovima tih kvartova sunca ima dovoljno te bi se nakon ugradnje panela moglo uštedjeti oko 5000 kuna.

Rezultati su to istraživanja koje smo proveli na platformi "Energetski info centar Grada Zagreba", na kojoj Zagrepčani posljednjih tjedan dana mogu vidjeti koliko bi ih koštalo postavljanje solarnih ćelija na krov kuće i zgrade, koliko bi elektrane energije proizvodile, koliko bi bile velike i koliko bi novca time uštedjeli. Aplikaciju su osmislili Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i informatička tvrtka GDi, a dio je projekta "Sunčani krovovi".

Jednostavna za korištenje

U sklopu plana pokrenutog krajem travnja, na gradske krovove planira se postaviti 800 solarnih ćelija, koje će godišnje proizvoditi 50 tisuća megavatsata (MWh) energije i smanjiti emisije stakleničkih plinova za 100 tisuća tona.

Najnovija gradska aplikacija jednostavna je za korištenje. Kako bi se došlo do željenih informacija, prvo je potrebno odabrati krov na kojemu biste montirali solarnu ćeliju. Kad to učinite, na displayu se pokaže njegova površina i veličina dijela iskoristivog za investiciju. Zatim se unose podaci o iznosima više i niže tarife računa za struju na mjesečnoj ili godišnjoj bazi. Tad se samo pritisne opcija izračunaj i platforma procijeni vrijednost investicije i uštedu.

Prilikom zumiranja tlocrta, zagrebački krovovi prošarani su različitim nijansama žute i crvene boje. Radi se o stupnju insolacije (dozračenosti sunčeve energije). Krovovi gdje je veća, tamnocrveni su, a mjesta s nižom insolacijom blijedožuta.

Dovoljno dobra preciznost

Prema tome se već može vidjeti perspektiva određenog krova za solarni panel. Tako pojedine zgrade u zgusnutim dijelovima grada, kao što je situacija u centru, imaju slabiji solarni potencijal od zgrada planiranih kvartova, poput onih u Novom Zagrebu, čiji su krovovi u aplikaciji mahom tamnocrveni.

Kako aplikacija funkcionira isprobali smo na obiteljskoj kuću na Gračanskoj cesti. Površina odabranog krova iznosila je 100 kvadrata, a iskoristiva je bila 80. U stupac godišnjeg iznosa računa za struju upisali smo 3600 kuna. Platforma nam je predložila instalaciju elektrane veličine 54 kvadrata, koja bi koštala 67 tisuća kuna. Ipak, njome bismo uštedjeli 5166 kuna godišnje, više nego što nam je iznosio godišnji račun za struju. To je moguće jer se višak proizvedene električne energije može prodati HEP-u. Tim brojkama iznos plaćen za montažu sunčeve ćelije vratili bismo za nešto manje od 13 godina.

Zanimali su nas preciznost podataka i vjerodostojnost aplikacije, pa smo to pitanje postavili ravnatelju REGEA-e, dr. sc. Juliju Domcu.

- Preciznost modela, bez obzira na iznimke, dovoljno je dobra za okvirno i objektivno određivanje moguće snage sunčane elektrane - ističe Domac. Dodaje kako se platforma bazira na postojećem 3D modelu Zagreba koji je izradila tvrtka GDi, a on u obzir uzima nagib i orijentaciju krova te zasjenjenje od drugih zgrada ili građevnih elemenata. No ravnatelj REGEA-e spomenuo je i iznimke koje program ne prepoznaje - stabla i više krovne prozore.

Prijava preko sustava e-Građani

- Zasad ne može izračunati zasjenjenja od stabala, taj dio ipak trebaju prepoznati građani. Model u obzir uzima i izbočenja na krovu od 30 cm ili više, pa u tom smislu ne prepoznaje sve krovne prozore. Procijenjeno je da bi preciznost koja bi u obzir uzimala i krovne prozore bila financijski neisplativa za izradu u ovom trenutku - objašnjava Domac, nastavivši da će se problem neprepoznavanja krovnih prozora riješiti u drugoj fazi aplikacije, tako da će se to omogućiti kao unos samim korisnicima.

Osim unosa informacija o prozorima, u drugoj fazi aplikacije Zagrepčani će se moći u nju prijaviti preko sustava e-Građani, čime bi platforma dobila pristup svim njihovima računima za struju i plin te preciznije odredila potrošnju energije. U novoj će verziji, koja bi trebala biti završena do kraja godine, građani moći izračunati i kapacitet vlastite sunčane elektrane, ako grijanje na plin žele zamijeniti toplinom električne energije.

Naravno, uz početno informiranje pomoću aplikacije, svi oni koji žele solarnu ćeliju na svojim krovovima trebali bi razmotriti još nekolicinu stvari. Najvažnijom Domac smatra cijene električne energije koja je u Hrvatskoj u znatnoj mjeri regulirana i niža od tržišne, što utječe na isplativost investicije.

- To nam daje vrijeme povrata od više od 12 godina, što se i sad može vidjeti korištenjem aplikacije. Još jedan važan čimbenik je i zakupljena snaga koju su građani ili poduzetnici ugovorili s HEP-om i koja ograničava kapacitet sunčane elektrane. Svakako je važno paziti i na izbor kvalitetne opreme, projektanta i izvođača radova - nabraja Julije Domac.