KIOSKOMANIJA

Zagrebačke trgove pojeo konzumerizam, na njima svaka ‘šuša’ može razgrnuti šator

Gradski saloni trebali bi biti multifunkcionalni, uvijek raspoloživi za okupljanja, slavlja i prosvjede, a ne bi smjeli biti zauzeti neuglednim brvnarama

ZAGREB - Glavni zagrebački trgovi, koji u metropoli kao i svakom gradu predstavljaju ‘dnevne boravke’ njegovih građana, u posljednjih nekoliko godina, po mišljenju arhitekata i urbanista, pretvoreni su u mjesta gdje je ostalo malo prostora za slobodnu komunikaciju i šetnju, a više za kupnju kobasica, robe sumnjive kvalitete i za organiziranje raznih ‘seoskih zabava’.

Moderni gradski trgovi, doduše, većinom su i nastali na mjestima bivših sajmišta, no treba li baš svakoj ‘šuši’ dopustiti da na, primjerice, Trgu bana Josipa Jelačića postavi svoj štand s kobasicama i kuhanim vinom, razgrne šator i ondje se, poput nekog suvremenog beduina, utabori nekoliko mjeseci?

Ugledni arhitekt Branko Silađin, koji je kroz svoju bogatu karijeru nekoliko puta promišljao i sanjao o rješavanju problema ‘kioskomanije’ zagrebačkih trgova, smatra da bi gradski saloni trebali biti multifunkcionalni, odnosno da su to prostori uvijek raspoloživi za okupljanja, slavlja, i prosvjede, ali da ne bi smjeli biti stalno zauzeti brvnarama.

Zadah užegnuta ulja

- Javni prostor trgova pojeo je konzumerizam. Ne bi se smjelo dopustiti da grad preplavi zadah užegnuta ulja. Postavljanjem pečenjarnica i šatora degradira se prostor. Danas se, primjerice, na Cvjetni trg može doći samo ako sjedneš i popiješ preskupu kavu ili piće jer je kancerogeno ugostiteljstvo doslovce pojelo trg, a javne klupe su usred tih preskupih terasa.

Ne postoji ni jedan grad u Europi u kojem je toliko neprimjerenih kioska kao u Zagrebu. Nešto je bolja situacija kod Britanskog trga, a za Kvaternikov trg treba naći primjereniju urbanu funkciju bez uzora u povijesnom Kvatriću - smatra Silađin.

Da je u posljednjim godinama “sitnog” kapitalizma u gradovima prisutna i očita uzurpacija javnog prostora, smatra i arhitekt Nenad Fabijanić. Uzroke vidi u nejasnim razlikama između važnosti čuvanja javnog prostora i razine korištenja zbog privatnog najma, interesu komunalnog profita zasnovanog na najmu javnih površina, interesu privatnog obrtništva i prekupaca za sezonska poslovanja, niskoj i nekontroliranoj estetici i higijenskoj kulturi pri realizaciji i korištenju štandova, kioska i šatora te kopiranju sličnih uzora iz uređenijih gradova s kojima se često uspoređujemo, primjerice, s Bečom, Grazom, Ljubljanom, Trstom...

- Sve navedeno i na različitim razinama karakterizirano je nedostatkom urbane kulture. Pravilnim odabirom lokacije, ispravnim dimenzioniranjem potreba i površina, dobrim dizajnom i stalnom, rigoroznom higijenskom kontrolom moguće je uspostaviti sklad potreba i atmosfere javnog gradskog života - kaže Fabijanić.

Kako oblikovati prostor

Trgovi su, smatra teoretičar urbanizma i arhitekture Tomislav Premerl, uvijek bili najočitija projekcija društvene svijesti vremena i identiteta određenog prostora. Pogledamo li danas naše trgove, posebice Trg bana Jelačića i Cvjetni trg, i usporedimo ih s nekim davnim vremenima, zaključujemo da nemamo pravu smjernicu kako koncepcijski oblikovati te javne prostore.

- Devetnaesto je stoljeće načelo pitanja o postojanosti i smislu trga, a naše je vrijeme ostalo pred pitanjem oblikovanja novog trga. Zagrebački trgovi imaju različitu tipologiju povijesnog nastajanja - Jelačićev je izrastao iz sajmišta i nastao na susretištu dvaju povijesnih gradova, “zelena potkova” omogućila je predivan potez trgova koji su oblikovali grad, Kvaternikov trg nastao je na kraju grada potkraj 19. stoljeća, Britanac se razvio silaskom s Pantovčaka u Ilicu... Mi danas više ne znamo napraviti trg kao mjesto društvenosti i zajedničkog života - kaže Premerl.

Amelia Tomašević, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, smatra da bi trebalo odrediti što će biti na kojem trgu - ponuda hrane, knjiga, glazbe, zabave...

- Navike građana usmjerene su prema Trgu bana Jelačića. Promjena percepcije je moguća, ali ne tako brzo. Upravo zato što su različiti, svaki zagrebački trg ima svoje prednosti i posebnosti. Smatram da ne treba u svemu tražiti nedostatke.

Trebaju nam ljepši kiosci

U turističkom smislu, Kvatrić i donekle Britanac, izvan su turističkih ruta organiziranih skupina, pojašnjava Tomašević, i napominje da se i u drugim metropolama na trgovima organiziraju razna događanja i prodaju kobasice, ali su kiosci nešto ljepši i uređeniji.

- Svaki grad pažljivo odabire svoju ponudu, a nama bi misao vodilja svakako trebalo biti reći ‘ne’ kineskoj ‘bofl’ robi - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:26