Projekt uvođenja ekološke hrane u zagrebačke škole od ove se jeseni širi i na dječje vrtiće. U program je uključeno devet vrtića s oko 5000 djece, pa će ekološke namirnice sada dobivati ukupno 21.000 djece u 32 osnovne škole i devet vrtića.
U ustanovama uključenima u projekt priprema se oko 45.000 obroka dnevno, odnosno približno 10 milijuna godišnje. Cilj Grada je da 15 posto hrane koju djeca ondje jedu bude iz ekološkog uzgoja, a za razdoblje od 2024. do 2029. za projekt je predviđeno oko 3,5 milijuna eura.
Projekt je u srijedu predstavljen u objektu Dječjeg vrtića Trnsko na Kajzerici, povodom Europskog dana ekološke poljoprivrede.
- Teško je govoriti o pilot-projektu ako imate 21 tisuću djece obuhvaćene ovim projektom. Deset milijuna obroka godišnje stvarno je vrlo impresivna brojka - rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Od ekoloških jabuka do 49 proizvoda
Projekt je započeo 2024. godine, a u početku se krenulo s pojedinim namirnicama, među kojima su bile ekološke jabuke. Nabava danas obuhvaća 49 proizvoda, među kojima su svježe voće i povrće, jaja, med, maslinovo ulje, kruh, voćni namazi i žitarice.
Do 2029. godine isporučeno je, ugovoreno ili je u postupku ugovaranja oko 300 tona ekoloških namirnica. Od ukupno 3,5 milijuna eura predviđenih za projekt, oko 3,2 milijuna odnosi se izravno na nabavu hrane, dok je ostatak namijenjen edukaciji, promociji i drugim aktivnostima.
Predsjednica Radne skupine za urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Sonja Karaglan-Todorović rekla je kako je Zagreb, prema informacijama kojima raspolažu, prvi i jedini hrvatski grad koji je ekološku hranu sustavno uveo u škole, a sada i vrtiće kroz postupke javne nabave.
- Grad Zagreb prvi je i, koliko je nama poznato, jedini hrvatski grad koji je sustavno uveo ekološku hranu u škole i sada u vrtiće kroz postupak javne nabave. To je zaista pionirski pothvat - rekla je Karaglan-Todorović.
Kao tri glavna cilja projekta navela je kvalitetniju prehranu djece, podršku domaćim ekološkim proizvođačima te smanjenje negativnog utjecaja proizvodnje hrane na okoliš.
Tomašević je također istaknuo da se projekt širi postupno kako bi domaći proizvođači mogli pratiti rast potražnje.
- Ništa ne bi vrijedilo da sada dođemo s ogromnim količinama koje ćemo staviti u javnu nabavu ako to lokalni proizvođači neće moći pratiti. Njima je bitno da postoji kontinuitet i stabilnost, da znaju da će Grad Zagreb iz godine u godinu tražiti ovakve proizvode - rekao je.
Stabilno tržište za domaće proizvođače
Prema riječima gradonačelnika, gotovo 90 posto hrane obuhvaćene projektom dolazi iz lokalnog uzgoja, odnosno od hrvatskih proizvođača. Projekt, kaže, zato donosi trostruku korist: kvalitetniju prehranu djece, sigurnije tržište za domaće proizvođače i manji utjecaj na okoliš.
Ekološki proizvođač David Pejić istaknuo je kako javna nabava može imati važnu ulogu u razvoju domaće ekološke poljoprivrede jer proizvođačima osigurava stabilniju potražnju.
- Javna nabava može stvoriti stabilnu potražnju na koju se ekološki poljoprivrednici mogu osloniti. Dostupnost ekološke hrane može roditeljima dati sigurnost i povjerenje u hranu koju djeca jedu u školama i vrtićima - rekao je Pejić.
Podsjetio je kako je udio ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj oko devet posto te ga usporedio s državama poput Austrije, gdje je, prema podacima koje je iznio, taj udio znatno veći. Kao primjer šire primjene ekološke hrane u javnim ustanovama naveo je i Beč te Kopenhagen.
Predstavnica OPG-a Veselić, Ivona Veselić, rekla je kakoproizvođačima ovakav projekt olakšava planiranje sadnje, proizvodnje i distribucije jer im osigurava stabilnije tržište.
Tomašević očekuje nastavak širenja projekta. Kaže kako se Gradu već javljaju škole i vrtići koji žele biti uključeni, ali i roditelji koji pitaju kada će projekt doći u ustanove njihove djece.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....