Zagrebački vatrogasci prošle su godine više intervenirali zbog prometnih nesreća i spašavanja nego požara. Lani su na teren izlazili u prosjeku jedanaest puta dnevno, ukupno 4026 puta, a požari su činili tek dio njihova posla. Bilo ih je 1270, dok je tehničkih intervencija, od prometnih nesreća do spašavanja, bilo 1652.
Uz požare i tehničke intervencije, evidentirano je još 478 ostalih intervencija, 11 intervencija s opasnim tvarima i 615 ostalih aktivnosti, od osiguranja događaja do izvida, pogrešnih i lažnih dojava.
U odnosu na 2024. ukupan broj intervencija porastao je za 636. To nije povratak na izvanredne godine poput potresne 2020., s 8821 intervencijom, ni na 2023., kada ih je bilo 5751, ali pokazuje da se opterećenje sustava ponovno povećava. Osim brojki intervencija Izvješće o stanju vatrogastva koje se nalazi na dnevnom redu 11. sjednice Gradske skupštine, otkriveno je i kako vatrogasci sve sporije dolaze do mjesta nesreće zbog sve češćih i većih gužvi u zagrebačkom prometu.
Najviše posla imaju vatrogasci u centru Zagreba
Usporedba po godinama otkriva i da broj požara sam po sebi ne objašnjava cijeli posao: požara je 2025. bilo 1270, godinu prije 1218, a, primjerice, 2022. čak 1405, iako je ukupni broj intervencija te godine bio manji nego lani.
Glavninu posla i dalje nosi Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba. Ona je u 2025. intervenirala 3270 puta. Dobrovoljna vatrogasna društva imala su 756 intervencija i 912 izlazaka. U samoj JVP-u najopterećenija je bila postaja Centar, s 1289 intervencija. Slijede Dubrava sa 606, Novi Zagreb s 505, Jankomir s 483 i Žitnjak s 387 intervencija.
Po strukturi JVP-ovih intervencija bilo je 1175 požara, 1444 tehničke intervencije, 11 intervencija s opasnim tvarima, 187 ostalih operativnih aktivnosti i 453 ostale vatrogasne intervencije. Najveći dio ukupnog posla Centra čine tehničke intervencije, njih 661, dok je u Dubravi bilo najviše požarnih intervencija nakon Centra, ukupno 262.
Lani spašena 201 osoba i 40 životinja
Iza operativnih brojki stoji i bilanca po ljude. Postrojba je u 2025. izravno spasila 52 osobe. Osam ih je spašeno u požarnim intervencijama, sve u požarima u objektima, a 31 u prometu, 10 na otvorenom prostoru i tri u objektima. Posljedice po ljude zabilježene su u 486 slučajeva. Među građanima je evidentirano 170 ozljeda, 103 smrtna slučaja i 201 spašena osoba.
Najveći dio smrtnih slučajeva vezan je uz tehničke intervencije, njih 101, dok su dva smrtna slučaja evidentirana u požarnim intervencijama. Kod pripadnika JVP-a evidentirane su dvije ozljede, obje u požarnim intervencijama, ali i jedna smrt. U ostalim kategorijama evidentirano je još 10 spašenih osoba, sve u tehničkim intervencijama.
Vatrogasci su lani spašavali i životinje: zabilježeno je 40 takvih slučajeva, gotovo po jedan svakih devet dana.
Zbog prometnih gužvi vatrogasci sve sporiji
Izvješće navodi i podatak o vremenu dolaska na intervenciju. U 2025. evidentirana su 3993 dolaska na mjesto intervencije. Od toga je 3331 dolazak, odnosno 83,42 posto, ostvaren unutar 15 minuta. Najčešći dolazak bio je između sedme i osme minute. U izvješću se navodi da se preostalih 16,58 posto dolazaka duljih od 15 minuta uglavnom odnosi na prometna ograničenja, udaljeniji teren, rubne gradske četvrti i šumska područja.
Usporedbe radi, 2016. je unutar 15 minuta ostvareno 92,06 posto dolazaka, 2022. 92,30 posto, dok višegodišnji prosjek za razdoblje 2018.–2026. iznosi 87,19 posto.
Zagreb se pritom oslanja na profesionalnu jezgru i široku mrežu dobrovoljnih društava. Javna vatrogasna postrojba na kraju 2025. imala je 369 zaposlenih u pet postaja: Centar, Žitnjak, Jankomir, Novi Zagreb i Dubrava. Profesionalni vatrogasci rade 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Uz njih djeluje 54 dobrovoljna vatrogasna društva. U Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba uključeno je 7152 člana. Među njima je 1818 djece i mladih od 6 do 18 godina, 1641 operativac s položenim zvanjem i liječničkim uvjerenjem, 1532 pričuvna člana i 2161 pomažući član. Središnja dobrovoljna vatrogasna društva su Dragonožec, Hrašće, Kupinečki Kraljevec, Moravče, Kašina, Sesvete i Šestine.
Upravo dobrovoljna društva postaju sve važnija za rubne dijelove grada. U 2025. proširen je sustav dnevnog dežurstva u DVD-ovima. Uz Kupinečki Kraljevec, Moravče i Sesvete, u sustav je uključen i Dragonožec. Takav model predviđa izlazak prvog vatrogasnog vozila u roku od 60 sekundi i dolazak dežurnog DVD-a na mjesto intervencije unutar 15 minuta, što je osobito važno ondje gdje su profesionalne postaje udaljenije.
Prošlogodišnji požar u Blatu jedan je od zahtjevnijih u povijesti
Sustav se oslanja i na velik vozni park. JVP Zagreb na kraju 2025. imao je 68 vozila, prosječne starosti 13 godina, dok su dobrovoljna društva raspolagala sa 168 vozila i 50 prikolica. Važnije od samog popisa opreme jest što se ona postupno, stoji u izvješću, prilagođava novim rizicima: lani je JVP dobio pet novih vozila i kontejnera, među njima i kontejner za gašenje požara električnih vozila, auto-ljestve i veliko kemijsko vozilo, a Vatrogasna zajednica još pet navalnih vozila.
Osim vozila, Vatrogasna zajednica i njena dobrovoljna društva, kao i Javna vatrogasna postrojba s ciljem što veće učinkovitosti i podizanja opće spremnosti provode edukacije i osposobljavanje djelatnika više puta godišnje.
Izvješće završava s dva velika događaja iz 2025., od kojih je onaj u Blatu ocijenjen kao najveći operativni zahvat posljednjih nekoliko godina. Požar u kompleksu napuštene bolnice Blato, 24. svibnja, zahvatio je oko 16.000 četvornih metara prostora, a u njemu je sudjelovalo 65 vozila. Drugi je požar Vjesnikova nebodera, 17. studenoga, koji je otvorio pitanje starijih visokih objekata, njihove požarne otpornosti, evakuacijskih putova i širenja dima. U toj je intervenciji korišten i dron-tim, a bespilotne letjelice služile su za pregled i procjenu oštećenja nosivih stupova i konstrukcije objekta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....