- Projekti digitalizacije gradske uprave često prolaze ispod radara javnosti, ali upravo bi oni trebali omogućiti učinkovitije i građanima pristupačnije funkcioniranje Grada Zagreba - poručio je u utorak gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavljajući tijek uvođenja gradske Riznice i ostale projekte digitalizacije.
Među njima su centralizacija financijskog poslovanja Grada, daljnja digitalizacija uredskog poslovanja, portal transparentnosti, otvoreni podaci, novi sustavi za upravljanje gradskim nekretninama i objektima, digitalne stipendije, prometne aplikacije te novi gradski web i središnja mobilna aplikacija.
Najopsežniji zahvat ipak je Riznica. Zagreb, objasnio je Tomašević, ima čak 335 proračunskih korisnika; od gradskih ureda, vrtića i škola do kulturnih ustanova, domova za starije i drugih institucija; koji su dosad u velikoj mjeri imali vlastite račune i odvojene financijske procese.
– Funkcioniramo kao jedan sustav, a Riznica će konsolidirati sustav Grada Zagreba koji je trenutačno jako fragmentiran. Grad Zagreb ima više proračunskih korisnika nego država – rekao je Tomašević.
Kao jedan od prvih koraka uveden je centralni obračun plaća.
– To je najnormalnija stvar, ali u Gradu nije bilo uvedeno do nas. Na taj se način izbjegavaju greške. Sustav je uveden u svih 16 gradskih ureda, kulturne ustanove, domove za starije i vrtiće, a paralelno se radi na osnovnim i srednjim školama. Sada idemo na kompleksnije procese – rekao je.
Prema predstavljenom planu, uvođenje ERP sustava nastavlja se kroz upravljanje dugotrajnom imovinom, dok je početak produkcije dijela sustava koji se odnosi na rashode predviđen za 1. siječnja 2027., a tijekom 2027. i za prihode.
Više od 125.000 transakcija godišnje
Tomašević je posebno izdvojio Portal transparentnosti, na kojem građani mogu pratiti bankovne transakcije Grada gotovo u stvarnom vremenu, uključujući podatke nekoliko godina unatrag.
– Portal transparentnosti najveći je takav sustav u državi. Svi mogu vidjeti svaku bankovnu transakciju koja ide s računa Grada i to gotovo u stvarnom vremenu. Govorimo o više od 125 tisuća transakcija godišnje koje su dostupne javnosti – rekao je.
Zagrebački gradonačelnik ustvrdio je da takvu razinu financijske transparentnosti trenutačno nema ni država.
Grad razvija i Portal otvorenih podataka, na kojem objavljuje podatke koje prikuplja, osim onih čiju objavu ograničavaju GDPR i drugi propisi. Portal trenutačno obuhvaća 13 kategorija i 199 skupova podataka. Jedan od javno dostupnih projekata je i katalog gradskih nekretnina s više od 8000 stanova, poslovnih prostora i garaža.
– Građani mogu vidjeti i tko su korisnici tih nekretnina. Takvu transparentnost nekretnina i prostora u gradskom vlasništvu nema nitko u Hrvatskoj – rekao je Tomašević.
Spomenuo je i platformu Zviždač, prvenstveno namijenjenu zaposlenicima koji žele anonimno prijaviti nepravilnosti i pritom koristiti zaštitu predviđenu Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Dio sustava dostupan je i svim građanima.
Tri četvrtine pismena sada nastaje digitalno
Jedan od ciljeva gradske uprave je postupni prelazak na poslovanje bez papira. Kada je aktualna vlast preuzela Grad, naveo je Tomašević, oko 40 posto pismena nastajalo je digitalno. Danas ih je oko 75 posto.
U tome bi trebala pomoći i nova ePisarnica. Riječ je o sustavu u kojem gradski službenici bez programiranja mogu sami izrađivati digitalne obrasce za pojedine administrativne postupke, čime bi se trebalo ubrzati prebacivanje gradskih procesa u digitalni oblik. Unatoč tome, prema podacima Grada, približno polovica podnesaka građana i dalje stiže u fizičkom obliku.
Digitalizacija, upozorio je Tomašević, istodobno povećava važnost zaštite gradske informatičke infrastrukture.
– Kao i mnogi drugi, izloženi smo hakerskim napadima i surađujemo s nadležnim državnim institucijama. Cijelo vrijeme radimo na podizanju kibernetičke sigurnosti gradske uprave – rekao je.
Uz redovite nadogradnje zastarjelih sustava, Grad radi i na takozvanom Disaster Recovery Siteu, odnosno rezervnoj lokaciji na kojoj se čuvaju gradski podaci.
– Ideja je da u slučaju teškog napada koji bi ugrozio podatke, pokušaja njihove krađe ili uništenja imamo rezervnu verziju i možemo nastaviti funkcionirati – objasnio je Tomašević.
Od senzora u školama do upravljanja gradskim objektima
Detalje ostalih projekata predstavio je pročelnik Gradskog ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Dražen Lučanin.
Među njima je sustav za automatsko upravljanje prometom. Grad modernizira centar za upravljanje prometom, a sustav obuhvaća više od 197 raskrižja te bi, među ostalim, trebao omogućiti prioritetniji prolazak tramvaja i kvalitetnije prognoziranje prometnog opterećenja.
Digitaliziran je i postupak uvođenja privremenih prometnih regulacija. Podaci se integriraju u Waze i Google Maps, a Grad je sustav objavio kao otvoreni kod kako bi ga mogli koristiti i drugi gradovi.
Predstavljeni su i rezultati sustava Facility Management za upravljanje gradskim objektima. On omogućuje prijavu kvarova, praćenje redovitog i investicijskog održavanja, evidenciju opreme i radnih naloga te praćenje potrošnje električne energije, grijanja i hlađenja.
U prvih sedam mjeseci korištenja kroz sustav je evidentirano 2648 radnih naloga za održavanje, od čega 1005 za internu tehničku službu. Procijenjena vrijednost provedenih radnih naloga iznosi oko tri milijuna eura.
Grad također postavlja senzore kvalitete zraka u školama. U 75 škola instalirano ih je više od 1700, a u tijeku je nabava još 570 senzora za dodatnih 20 škola. Sustav u učionicama prati koncentraciju ugljikova dioksida, temperaturu i vlagu.
BajsRoute, eStipendije i jedna aplikacija za gradske usluge
Lučanin je izdvojio i aplikaciju BajsRoute, jedan od projekata koji su sufinancirani kroz gradske programe korištenja otvorenih podataka.
– Izradili smo iznimno atraktivnu aplikaciju BajsRoute. Trenutačno je dostupna na Androidu, a nadam se uskoro i na iOS-u – rekao je.
Aplikacija služi za biciklističku navigaciju Zagrebom, prikazuje najbliže stanice i korisnike usmjerava prema sigurnijim biciklističkim rutama. Korisnici ujedno mogu ocjenjivati pojedine dionice, a ti bi podaci, kaže Lučanin, mogli koristiti i gradskim prometnim službama.
Grad je predstavio i rezultate sustava eStipendije. Broj studentskih prijava u prvoj godini digitalnog sustava porastao je 20 posto, dok je u školskoj odnosno akademskoj godini 2025./26. zaprimljeno više od 3400 prijava, što je prema gradskim podacima 40 posto više nego u posljednjoj godini papirnatih prijava.
Jedna od većih promjena koju građani tek trebaju vidjeti bit će novi gradski web i središnja mobilna aplikacija.
– Pripremamo novu gradsku web stranicu, ali i centralnu mobilnu aplikaciju koja će smanjiti broj aplikacija potrebnih građanima. Ideja je da najvažnije gradske usluge budu na jednom mjestu, umjesto u pet ili šest različitih aplikacija – rekao je Lučanin.
Nova aplikacija trebala bi objediniti usluge poput prijave komunalnih nepravilnosti, informacija o zbrinjavanju otpada i sustava Bajs, dok bi novi gradski web trebao biti jednostavniji za pretraživanje i više prilagođen potrebama građana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....