Grad Zagreb je na kraju 2025. godine u poslovnim knjigama imao imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Taj se podatak navodi u Izvješću o stanju imovine Grada Zagreba za 2025., koje će se u četvrtak naći na dnevnom redu Gradske skupštine.
Riječ je o knjigovodstvenoj vrijednosti, što znači da to nije procjena tržišne cijene gradske imovine niti iznos kojim Grad slobodno raspolaže. U tu brojku ulaze zemljišta, zgrade, stanovi, poslovni prostori, škole, vrtići, ceste, javna rasvjeta, oprema, udjeli u gradskim tvrtkama, potraživanja i druga imovina evidentirana u gradskim knjigama.
Od ukupno 3,98 milijardi eura, 3,04 milijarde eura odnose se na nefinancijsku imovinu. To je najveći i za građane najvidljiviji dio gradske imovine: nekretnine, javni objekti, infrastruktura, oprema i ulaganja koja još traju. Preostalih 945,4 milijuna eura odnosi se na financijsku imovinu, među kojom su najvažniji udjeli u trgovačkim društvima, depoziti, jamčevni polozi i potraživanja.
Drugim riječima, najveći dio gradske imovine nije novac na računu, nego imovina koja se koristi, održava, iznajmljuje, obnavlja ili tek treba biti stavljena u punu funkciju.
Imovina raste, ali i zbog sređivanja evidencija
Vrijednost nefinancijske imovine zadnjih je godina rasla. U 2022. iznosila je 2,17 milijardi eura, a na kraju 2025. 3,04 milijarde eura. U izvješću se navodi da rast nije rezultat samo novih ulaganja nego i boljeg evidentiranja postojeće imovine, među ostalim stanova, garaža i poslovnih prostora. U gradsku imovinu ušlo je i 1300 stanova u Novom Jelkovcu, koje je Zagrebački holding prenio u vlasništvo Grada Zagreba.
Najveća pojedinačna stavka nefinancijske imovine su građevinski objekti, vrijedni 1,81 milijardu eura. Najviše otpada na stambene objekte, 567,4 milijuna eura, poslovne prostore, 300,5 milijuna eura, te objekte osnovnoškolskih ustanova, 203,4 milijuna eura. Uz to, Grad u bilanci ima i 930,5 milijuna eura imovine u pripremi, odnosno ulaganja koja još nisu potpuno prenesena u redovitu upotrebu. Riječ je, uz ostalo, o ulaganjima u javnu rasvjetu, javne površine, komunalnu infrastrukturu, škole, vrtiće, sanaciju objekata oštećenih u potresu, objekte kulture i prometnu infrastrukturu.
Izvješće, međutim, nije samo pregled vrijednosti. Najkonkretniji dio odnosi se na nekretnine kojima Grad upravlja. U aplikaciji Upravljanje imovinom evidentirano je 10.865 nekretnina, odnosno posebnih dijelova nekretnina kojima Grad Zagreb upravlja kao samovlasnik. Uz to, Grad je suvlasnik još 501 nekretnine s trećim osobama.
U toj evidenciji nalaze se 1432 zemljišta, 590 zgrada, 5859 stanova, 1536 garaža i garažnih mjesta te 1448 poslovnih prostora. Te brojke pokazuju zašto je gradska imovina složen sustav: dio imovine služi javnim uslugama, dio se daje u zakup ili najam, dio čeka obnovu, dio ima neriješen pravni status, a dio se uopće ne koristi.
Stotine poslovnih prostora prazne ili bez ugovora
Posebno se ističu poslovni prostori. Prema izvješću, Grad je u svom portfelju na kraju 2025. imao ukupno 3710 poslovnih prostora, zgrada, garaža i garažnih mjesta. Od toga je više od petine, njih 788, prazno, a još 49 ih je označeno kao neuvjetno za zakup ili devastirano. Istodobno, 361 prostor koristi se bez ugovora i bez valjane pravne osnove, dok je za 52 prostora pokrenut postupak iseljenja bespravnih korisnika.
U izvješću se objašnjava da su među prostorima koji se koriste bez ugovora i prostori koje koriste gradski uredi i službe, gradske ustanove, državne institucije, prostori s neriješenim imovinskopravnim odnosima, podrumski prostori oko kojih se vodi pitanje jesu li zajednički dijelovi zgrade, kao i prostori koje je Grad nedavno stekao ili unio u evidenciju, pa reguliranje korištenja još traje.
Financijski gledano, poslovni prostori Gradu ipak donose prihod. U 2025. zaduženje zakupnine iznosilo je 8,39 milijuna eura, a ukupno je naplaćeno 8,10 milijuna eura. U taj se iznos, za potrebe izvješća, ubrajaju zakupnina s PDV-om, naknada za privremeno korištenje i naknada za korištenje bez valjane pravne osnove.
Više od 6300 stanova, dio bez uređenog najma
Slična se slika vidi i kod stanova. Grad je na kraju 2025. upravljao s ukupno 6354 stana. Od toga je 5884 u vlasništvu Grada Zagreba, 314 su stanovi u Podbrežju u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, kojima upravlja Grad, a 156 je u suvlasništvu Grada.
U 2025. iz gradske imovine izlučeno je 90 stanova. Izvješće navodi da je riječ o slučajevima povezanim s rješenjima o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, postupcima povezivanja zemljišnih knjiga i knjiga položenih ugovora, obnovama zemljišnih knjiga, kupoprodajnim ugovorima, pravomoćnim presudama i ovršnim postupcima.
Dio stanova nema uređen ugovorni odnos. Prema izvješću, 561 stan koristi se bez ugovora, za 165 stanova traje sklapanje ugovora o najmu, a 80 stanova koristi se na temelju ranijeg stanarskog prava, ali bez ugovora o najmu. U dokumentu se navodi i da dugotrajni sudski postupci za iseljenje, kao i odgađanja ovrha zbog socijalno osjetljivih slučajeva, utječu na velik broj bespravno korištenih stanova.
Prihodi od najamnina nešto su niži od zaduženja. Za 2025. zaduženje najamnine iznosilo je 6,27 milijuna eura, dok je ukupno naplaćeno 6,16 milijuna eura. Na kraju godine ukupni dug po najamninama iznosio je 4,72 milijuna eura.
Upravljanje stambenim fondom ima i znatne rashode. U 2025. za usluge stambenog zbrinjavanja u Podbrežju iskazano je 3,63 milijuna eura, za zajedničku pričuvu 2,59 milijuna eura, za investicijsko održavanje stanova 946,8 tisuća eura, a za deložacije i usluge čuvanja imovine 382,7 tisuća eura.
U financijskoj imovini Grada najveća stavka su udjeli u trgovačkim društvima, ukupno 604,1 milijun eura. Daleko najveći udio odnosi se na Zagrebački holding, koji je u gradskim knjigama iskazan s 437,2 milijuna eura. Slijede Zagrebački velesajam sa 78,9 milijuna eura, ZET s gotovo 45 milijuna eura i Zračna luka Zagreb s 37,4 milijuna eura. I tu je riječ o knjigovodstvenim vrijednostima, a ne o procjeni tržišne vrijednosti tih društava.
Izvješće tako pokazuje dvije stvari. Prva je da Grad Zagreb raspolaže velikom imovinom, čija je knjigovodstvena vrijednost u četiri godine znatno porasla. Druga je da se iza ukupne brojke od gotovo četiri milijarde eura nalazi sustav u kojem dio imovine još nije do kraja pravno, ugovorno ili operativno sređen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....