Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražit će od Državnog inspektorata provjeru aktualnog stanja na ilegalnom odlagalištu otpada u Ježdovcu. Nakon što je Jutarnji list ponovno pisao o problemima ilegalnih odlagališta na području Grada Zagreba i to s naglaskom na deponije na području Ježdovečke šume, na kojoj se, prema tvrdnjama Zelene akcije i udruge Ekologije grada te mještana naselja, nalazi čak 750.000 tona otpada, stižu reakcije nadležnih institucija.
Iz Ministarstva za Jutarnji ne navode koliko se puta od početka 2000-ih, kada se, prema tvrdnjama naših sugovornika, tamo počelo organizirano ilegalno odlagati glomazni, građevinski i opasni otpad, upozoravalo na problem te niti jesu li bili upoznati s količinama otpada. Odgovornost prebacuju na gradsku upravu Grada Zagreba. Upozoravaju da za lokaciju u Ježdovcu još nije potvrđen poseban plan sanacije, iako se nalazi unutar treće zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka.
Od Grada Zagreba traže konkretne mjere, rokove i plan financiranja te ističu da su od gradskih vlasti i DIRH-a još u srpnju ove godine zatražili detaljne podatke o stanju i postupanju na lokacijama onečišćenima otpadom na području Zagreba.
"Trajno rješavanje ilegalnih odlagališta zahtijeva konkretne mjere, utvrđenu odgovornost i provedbu sanacije, a ne samo evidentiranje problema i provođenje pojedinačnih nadzora. Upravo je zato Ministarstvo zatražilo podatke od nadležnih tijela, a dokumentacija dostavljena Ministarstvu pokazuje da za Ježdovec nije dostavljen podatak o izrađenom ili planiranom posebnom planu sanacije", poručuju u priopćenju za Jutarnji.
U podzemnim vodama zabilježena prekoračenja olova
U priopćenju Ministarstvo navodi da nisu provodili zasebne fizikalno-kemijske analize tla i podzemnih voda na lokaciji Ježdovec radi utvrđivanja mogućeg utjecaja nepropisno odloženog otpada. Na širem području, doduše, provodi se redoviti monitoring kemijskog stanja podzemnih voda, koji obavlja Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer".
Prema rezultatima monitoringa, 2022. godine prekoračenje granične vrijednosti za olovo zabilježeno je na mjernoj postaji Stara Loza Pr-4. Tijekom 2023. i 2024. godine nisu evidentirana prekoračenja pokazatelja obuhvaćenih godišnjom ocjenom. Rezultati monitoringa objavljeni su na službenim stranicama Hrvatskih voda.
U 2025. godini prekoračenje za olovo zabilježeno je na postaji Stara Loza Spb-10, gdje je srednja godišnja koncentracija otopljenog olova iznosila 29 mikrograma po litri, uz graničnu vrijednost od 20 mikrograma po litri.
"Međutim, ti rezultati sami po sebi ne dokazuju da je izvor onečišćenja ilegalno odlagalište u Ježdovcu. Za utvrđivanje izvora prekoračenja i procjenu mogućeg utjecaja otpada potrebna su ciljana ispitivanja prilagođena vrsti otpada i lokalnim hidrogeološkim uvjetima", ističu iz Ministarstva.
No, ovi zabrinjavajući podaci dolaze tek nakon što su mediji ponovno otvorili pitanja ilegalnog odlaganja otpada u Ježdovcu, a na problem udruge aktivista upozoravaju gotovo dva desetljeća. Nakon što se ljetos pisalo o smeću u Gospiću, Grad Zagreb je podsjetio da rade na planovima sanacije te, kao što su govorili godinama ranije, da se radi o organiziranom kriminalu u čije se rješavanje trebaju uključiti USKOK i DORH.
Što se dosad napravilo?
Prema podacima koje Grad Zagreb jest dostavio Ministarstvu, navode, na širem području Ježdovečke šume evidentirane su veće količine glomaznog i građevnog, odnosno miješanog građevnog otpada. Grad je izvijestio o provedbi pojačanih nadzora, uključujući korištenje dronova i kamera, postavljanju fizičkih prepreka radi sprječavanja daljnjeg odlaganja otpada te izdavanju rješenja komunalnog redarstva kojima je naređeno uklanjanje otpada. Navedeno je i da se vode daljnji postupci prema vlasnicima zemljišta na kojima se, prema sumnjama, otpad privremeno dovozi i potom prebacuje na lokacije u šumi.
Državni inspektorat također je izvijestio da je zaprimio više predstavki zbog nepropisnog odlaganja otpada u Ježdovcu te da je provodio inspekcijske nadzore. U slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti koje su počinile pravne osobe donesena su rješenja o uklanjanju otpada i zabrani obavljanja djelatnosti. Prema očitovanju Inspektorata, ta su rješenja izvršena, a izdani su i prekršajni nalozi.
Kada je riječ o otpadu koji su odbacili nepoznati počinitelji, predstavke su prosljeđivane nadležnom komunalnom redarstvu. Ipak, Ministarstvo upozorava da dosadašnje postupanje ne znači da je problem trajno riješen.
„Trajno rješavanje ilegalnih odlagališta zahtijeva konkretne mjere, utvrđenu odgovornost i provedbu sanacije, a ne samo evidentiranje problema i provođenje pojedinačnih nadzora”, ističu i dodaju da je potrebno utvrditi aktualno stanje na terenu, spriječiti daljnje onečišćenje.
Vučković o leglu otpada u Zagrebu: ‘Gdje su Benčić i Grmoja? Po tome možete znati tko je nadležan‘
Prema Odluci o zaštiti tih izvorišta, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević predlaže Gradskoj skupštini program mjera sanacije unutar zona sanitarne zaštite za postojeće građevine i djelatnosti, za razdoblje od tri godine. Grad je 2016. donio program mjera sanacije za razdoblje od 2016. do 2019. godine, no Ježdovec u njemu nije izrijekom naveden kao lokacija ilegalnog odlagališta otpada. Grad je 2020. objavio nacrt novog programa za razdoblje od 2021. do 2023. godine, ali Ministarstvo u dokumentaciji za Ježdovec nije dobilo potvrdu da postoji poseban plan sanacije. Iz Ministarstva poručuju da zaštita podzemnih voda i izvorišta pitke vode zahtijeva pravodobno i odgovorno postupanje svih nadležnih tijela.
Ministarstvo smatra da se odgovornost za rješavanje problema ne može prebacivati na državnu razinu.
„Ako nije moguće utvrditi onečišćivača, obveza sanacije u ovom slučaju pripada Gradu Zagrebu, sukladno primjenjivim propisima i utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja”, poručuju.
Grad se, prema dokumentaciji dostavljenoj Ministarstvu, nije obratio ni sa zahtjevom za pomoć u izradi posebnog plana sanacije Ježdovca.
Ministarstvo navodi da je spremno razmotriti podršku provedbi odgovarajućih programa sanacije u okviru svojih nadležnosti i raspoloživih mogućnosti, ali naglašava da ne može preuzeti obveze tijela odgovornog za pokretanje aktivnosti iz vlastite nadležnosti.
„Grad Zagreb, kao najveća jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, mora preuzeti odgovornost koja mu pripada i pokrenuti konkretne aktivnosti”, zaključuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....