STARE VIŠE OD 600 GODINA

U svijetu se kloniraju ovce i razni organizmi, a u Sesvetama - lipe! ‘Ne, to nije nikakav SF‘

U Sesvetama nam objašnjavaju da je plan prvo proizvesti po 50 sadnica od svakog stabla pa ih darovati raznim sesvetskim institucijama

Piše:

Tomislav Kukec

Objavljeno: 21. svibanj 2021. 13:53

Marijo Spajić uz lipu koja će biti klonirana

Srdjan Vrancic/Cropix

Kloniraju se ovce, različiti organizmi, neki bi htjeli i ljude, a u zagrebačkim Sesvetama odlučili su klonirati - stabla. Točnije, svoje znamenite lipe koje već mnogo stoljeća rastu u naselju Planina Donja.

Treba odmah reći da nije riječ ni o kakvoj znanstvenoj fantastici, nego o uobičajenom "kloniranju" stabala metodom "pelcanja", no zanimljivost je da će Sesvećani u suradnji sa stručnjacima tako očuvati vjerojatno najstariji živući organizam na svom području. Naime, starost ovih lipa procjenjuje se na više od 600 godina. Projekt vrijedan 50.000 kuna pokrenula je udruga Plave i zelene Sesvete, čiji nas je član, stručnjak za krajobrazno uređenje, Marijo Spajić rado poveo u obilazak terena. Kaže, sjajna je ovo priča koja će novim generacijama dati mogućnost da uživaju u stablima koja su stari Slaveni štovali gotovo kao božanstva jer su vjerovali da ih štite od strašnog boga Peruna.

"Kloniranjem ćemo zadržati njihovu genetiku. S obzirom na to koliko su godina doživjele, pokazale su nevjerojatnu otpornost i taj genetski materijal vrijedan je očuvanja. Dokazale su otpornost na sve uvjete i štetnike našeg prigorskog kraja", kaže Spajić.

Povlači paralelu sa znamenitom Gupčevom lipom iz Gornje Stubice, koja je, vjeruje se, jedini živući svjedok Seljačke bune Matije Gubeca. No, koliko god ona bila važna i vrijedna, može se posramiti pred sesvećanskom jer je barem 200 godina mlađa. Godine ipak čine svoje, lipe su danas, kako im tepaju, starice koje su u sve lošijem stanju i vrijedno ih je očuvati kroz kloniranje.

U Sesvetama nam objašnjavaju da je plan prvo proizvesti po 50 sadnica od svakog stabla pa ih darovati raznim sesvetskim institucijama, a u Udruzi se nadaju da će interes pokazati i rasadničari kako bi se proširile cijelom Hrvatskom, pa i šire. Otkrivaju da je jedan od onih koji su vlastitim sredstvima pomogli ovaj jedinstveni projekt i ministar vanjskih poslova te njihov sugrađanin Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova RH.