‘Želimo da Žajina ulica bude humanija i sigurnija za pješake i bicikliste‘, govore iz Sindikata biciklista. Nije ostalo samo na riječima. Nedavno su Gradu ponudili i idejnu skicu kojom bi se redizajnirao izgled ulice.
Navode da ulica, u stanju u kojem trenutačno je, preopasna za sve sudionike u prometu. Uz to, objašnjavaju da su pješaci i biciklisti diskriminirani zbog toga što 85% širine ulice pripada motornim vozilima.
Ulica sada funkcionira kao ‘bike sharrow‘, odnosno u varijanti po kojoj automobili i bicikli koriste istu kolnu traku. Preporučena brzina na tom dijelu iznosi 30 km/h, ali iz Sindikata javljaju da se propisana brzina ne poštuje već da vozači ulicu koriste kao pistu za jurnjavu.
Kažu da su upite slali Gradu i policiji kako bi ukazali na problem u Žajinoj. Par godina su slali zahtjeve za intervencijom zbog izuzetno lošeg stanja na toj ulici. Prometne nesreće i kršenje ograničenja brzine postale su dio svakodnevice. Ipak, aktivnost policije nije imala željeni učinak.
Iz Sindikata su posebno naglasili problem parkiranja na južnoj prometnoj traci. Cesta je većim dijelom jednosmjerna s dvije prometne trake u pravcu istoka. Promet se uglavnom odvija na lijevoj traci dok desna traka automobilima i dostavnim vozilima služi kao ‘zaustavna‘ traka.
Njihovo rješenje je ukinuti jednu promjenu traku kad već ne služi svojoj svrsi. Umjesto nje predlažu prenamjenu sjeverne prometne trake u uzdužni parking te u odvojenu biciklističku traku. Tvrde da bi se takvim rješenjem zadovoljila potreba za parkingom koji se ionako već dugo odvija na prometnici, ali bi i ostali sudionici u prometu dobili sigurniji prostor za kretanje.
Trešnjevka je u posebno lošem stanju. Iako ima gotovo centralni položaj u gradu, koji je odličan preduvjet za korištenje bicikala, biciklistička infrastruktura nije zadovoljavajuća, objašnjavaju nam. Ističu da mreža biciklističkih staza uopće nije razvijena, a omogućila bi sigurno kretanje u prometu.
Na tom prostoru živi više od 50 000 stanovnika koji bi se mogli služiti biciklima za dolazak u samo središte grada. Tvrde da je ipak pješacima najgore, koji se moraju provlačiti između tijesno parkiranih automobila koji su u okupirali većinu kvartovskih nogostupa – što nepropisno, što nakaradno iscrtanim parkirališnim mjestima.
I ranije smo pisali o stanju u Žajinoj ulici. Tada smo zatekli brojne automobile parkirane u desnoj prometnoj traci koji mogu predstavljati opasnost za bicikliste, ali i vozače automobila.
Govore da je ovo samo jedno u nizu idejnih rješenja kakve su, od kada udruga djeluje, upućivali Gradu, odnosno mjesnoj samoupravi (vijećima gradskih četvrti i mjesnim odborima) za razne lokacije u gradu s kojima su članovi dobro upoznati jer njima često prometuju, a imaju iskustvo vožnje biciklom kao i promišljanja ili planiranja održivog prometa.
Spominju da je udruga vanjski član gradske radne skupine za biciklistički promet ‘Zagreb cycle unit‘ na čijim sjednicama redovito sudjeluju, ali uz vrlo ograničeni utjecaj. U osmišljavanju projektnih zadataka za prometnice, koje uključuju biciklističku infrastrukturu kao i samo projektiranje rješenja od strane ovlaštenih projektanata, udruga nije izravno uključena.
Udruga Sindikat biciklista ima oko 2.200 članova, a broj pratitelja na društvenim mrežama prelazi 35.000 i ne odnosi se samo na Zagreb. Prenose podatak da udio biciklističkih vožnji u prometu (tzv. modal split) u Zagrebu, prema Izvješću o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Zagreba 2021., iznosi 3 %.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....