Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je izvijestio da je za sljedeću sjednicu Gradske skupštine uputio prijedlog raskida koncesijskog ugovora za pročistač otpadnih voda Grada Zagreba.
Radi se o ugovoru koji je sklopljen 2000. godine između Grada Zagreba i privatne tvrtke Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o. (ZOV) pri čemu je koncesija predviđena do kraja 2028. godine.
Tomašević je jučer predstavio plan izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) koji predviđa izgradnju postrojenja u Resniku, na zemljištu koje je jedino moguće prema Prostornom planu za tu namjenu, a ono je pod koncesijom zajedno s pročistačem otpadnih voda.
Zbog te koncesije, Grad Zagreb bi za bilo kakvu izgradnju postrojenja za otpad ili vodu na lokaciji u Resniku morao tražiti suglasnost koncesionara pa se stoga krenulo u raskid ugovora, objasnio je danas Tomašević.
"Ne želimo da nas u gradnji CGO-a bilo što usporava", rekao je.
Ovo je strateški najbitnije zemljište na području Grada, naglasio je.
"To je jedina lokacija gdje se trenutno, prema Prostornom planu i po Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba, može graditi Centar za gospodarenje otpadom (CGO), kako bi se mogao zatvoriti Jakuševac", istaknuo je zagrebački gradonačelnik.
Izvijestio da je Grad Zagreb angažirao pravne i financijske međunarodne stručnjake kako bi istražio mogućnost raskida ugovora, a prema analizi on je "ne samo moguć nego postižemo i tri vrijedna cilja za Grad Zagreb".
Grad bi došao u posjed zemljišta nakon šest mjeseci od raskida ugovora, što bi omogućilo slobodan pristup zemljištu za izgradnju CGO-a bez daljnje suglasnosti koncesionara, naveo je.
Preuzimanjem upravljanja nad pročistačem olakšao bi se i proces izgradnje trećeg stupnja pročistača i prijavu na EU projekt vrijedan oko 320 milijuna eura, kojim bi se dalje razvijalo mrežu vodoopskrbe i odvodnje u Zagrebu.
Naime, treći stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda nije moguće financirati iz EU fondova ako pročistačem upravlja privatni koncesionar, odnosno mora biti javni isporučitelj vodnih usluga odnosno gradsko poduzeće ViO, objasnio je Tomašević.
Treća je korist financijska – jer analiza pokazuje da bi raskid ugovora trebao koštati manje od ostanka u koncesiji. Ostajanje u koncesijskom ugovoru značilo bi, naime, 420 milijuna eura, koliko bi Grad Zagreb trebao platiti koncesionaru do kraja 2028. godine.