GROMADA PRIJETI

Stanari ‘najopasnije zgrade u Zagrebu‘: Često razmišljamo o tih 155 tona betona nad nama

Velika krovna konstrukcija, zaštitni znak zaštićenog kulturnog dobra, zgrade u Vukovarskoj 52 ozbiljno prijeti rušenjem...
 Ranko Šuvar/Cropix

Velika krovna konstrukcija, zaštitni znak zaštićenog kulturnog dobra, zgrade u Vukovarskoj 52 poznatije kao Mornarska, teška 155 tona, ozbiljno prijeti rušenjem na zgradu i pločnik. Vijest je to koja je danas šokirala Zagrepčane nakon javnog apela poznate glumice Petre Kurtele. Uputili smo se u Vukovarsku 52.

Oko zgrade su raspoređene policijske trake i pješacima se sugerira da nipošto ne prolaze tim putom. Konstrukcija na osmerokatnici se, naime, zlokobno nagnula još nakon zagrebačkog potresa u ožujku kada su popucali stupovi koji su nosivi elementi toj armiranobetonskoj nadstrešnici. Nakon puknuća stupova oko 155 tona konstrukcije se "naslonilo" na terasu još u ožujku, a nakon novog potresa, koji je uništio Petrinju i okolicu, nadstrešnica je, kažu stanari, postala još veća opasnost.

Pokušali smo se popeti na krovnu terasu ove trenutačno najopasnije zgrade u Zagrebu, no stanari, i sami u strahu, nisu nas pustili.

image
Ranko Suvar/Cropix

- Na neki način već smo se navikli na situaciju jer ona nije bila dobra, a nakon novog potresa došlo je i do novog pomaka konstrukcije. Stanari su upućeni u situaciju i oprezni. Nakon novog potresa odmah smo angažirali i Grad da dodatno ogradi pristup zgradi, da se ovdje ne skupljaju ljudi i da tijekom eventualnog novog potresa ne bi došlo do tragedije - rekao nam je Hrvoje Vidović, jedan od stanara u zgradi, po struci arhitekt.

image
Petra Kurtela

Vidović napominje da je u zgradi stotinjak stanova, od kojih su četiri direktno ispod konstrukcije. Stanari iz stana u samom potkrovlju, na koji se konstrukcija naslonila još nakon potresa u ožujku, odmah su se bili iselili jer njihov stan zbog opasnosti nije dobio uporabnu dozvolu. Svi ostali stanari i dalje su tu.

- Statičari su dali neku uvjetnu dozvolu za život u ostatku zgrade, procijenivši da je u solidnom stanju. Za nadstrešnicu su procijenili da ne uzrokuje takav vid opasnosti da cijela zgrada ne bi bila uporabljiva - kaže stanar jedne od najopasnijih zgrada trenutačno u Zagrebu. Dodaje kako su suvlasnici već pokrenuli postupak za sanaciju, a angažiran je i projektant koji je u komunikaciji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika jer je zgrada, rad poznatoga hrvatskog arhitekta Stanka Fabrisa, zaštićeno kulturno dobro. Fabris je najveći dio svog opusa napravio u vrijeme poslijeratne izgradnje do kasnih 1960-ih, a njegov amblematski rad iz tog vremena je upravo zgrada za mornaričke oficire u tadašnjoj Ulici Proleterskih brigada, današnjoj Vukovarskoj, koja je građena od 1956. do 1960. godine.

image
Ranko Suvar/Cropix

- Predali smo projekt, ali jasno nam je da je situacija kompleksna jer je zgrada pod zaštitom. To svima otežava situaciju. I službama i projektantima i suvlasnicima. Mi smo za očuvanje zgrade i vraćanje u prvobitno stanje, ali pravno stanje ne odgovara potrebama da se reagira trenutačno i da se uklone prijeteći dijelovi nadstrešnice. To je srž problema - naglasio je Vidović te dodao da će, kada dođe vrijeme za sanaciju nadstrešnice, to biti vrlo zahtjevan projekt.

image
Hrvoje Vidović i Ante Vlačić ispred zgrade kojoj prijeti urušavanje 155 tona teške konstrukcije s krova
Ranko Suvar/Cropix

- U rangu sanacije tornjeva zagrebačke katedrale. Srećom, postoje kod nas tvrtke koje mogu odraditi posao. Jutros smo imali novi sastanak na kojem su nadležne službe dodatno senzibilizirane za problem i imamo sve naznake da bi se stvari trebale početi hitno rješavati, i to u roku idućih nekoliko tjedana - rekao je Vidović.

image
Hrvoje Vidović i Ante Vlačić
Ranko Suvar/Cropix

Drugi stanar zgrade, Ante Vlajčević, kaže da se ne plaši mnogo jer se već navikao na situaciju, ali noću mu nije lako spavati.

- Često razmišljam o tih skoro 200 tona težine iznad nas. Potres od pet stupnjeva to bi srušio i došlo bi do nove tragedije. Riječ je o izuzetno složenoj intervenciji koja bi ovdje morala biti odrađena. Konstrukciju bi prvo trebalo poduprijeti, pa dijamantnom pilom ispiliti u dijelove koji se mogu sigurno spustiti. Išlo bi se na uklanjanje cijele nadstrešnice jer je pretrpjela takva oštećenja da je nije moguće zadržati. Nakon uklanjanja postojeće trebala bi biti izvedena nova nadstrešnica. Kada? Nadamo se što prije - rekao nam je Vlajčević.

Razgovarali smo i s Natkom Babićem, statičarom koji je pregledao zgradu u ožujku nakon teškog oštećenja u potresu.

image
Ranko Suvar/Cropix

- Napravili smo detaljan pregled konstrukcije, analize i istraživanja kako bismo vidjeli može li se ikako spasiti ta konstrukcija koja je pojedinačno kulturno dobro. Analizom, istraživačkim radovima i geodetskom snimkom zaključili smo da je konstrukcija nepovratno oštećena. Stupovi su otkazali. Zaključili smo da se konstrukcija treba ukloniti. No, sve se to nekako oduljilo i jasno mi je da se ljudi boje - izjavio je Babić koji radi za projektantski ured UPI-2M d.o.o., a dodaje da je u tijeku i razrada sigurne demontaže s izvođačima.

image
Petra Kurtela

Boška Trbojević, još jedna od stanarki iz zgrade, rekla nam je kako je nakon potresa u ožujku nastala velika konfuzija između službi i pojedinaca, budući da je projekt uklanjanja i sanacije navedene konstrukcije iznimno težak za izvođenje, a zgrada je pritom i zaštićena.

- Tada se izgubilo nešto vremena, čekao se i zakon o obnovi, nije se znalo tko bi to trebao popraviti, tko financirati. Dok je sve to trajalo, i dok nikome nije bilo jasno tko je za što zadužen, okupila se kritična masa stanara i mi smo počeli inzistirati da se to sve ipak nekako riješi. Našli smo statičare, projektanta, a imamo gotov i projekt - rekla nam je Trbojević, dodajući kako je, s obzirom na status zgrade, prvotna ideja bila sanirati postojeću konstrukciju nadstrešnice koja se trebala zadržati.

image
Ranko Suvar/Cropix

- No, nakon dodatnih analiza, nakon geodetskih snimanja i inspekcije alpinista na krovu, zaključeno je da nema šanse da se konstrukcija spasi, bez obzira na to što je zgrada pod zaštitom. A skidanje konstrukcije je mnogo zahtjevniji projekt nego njezino ojačanje. Naša vizija je da rekonstruirana nadstrešnica bude u skladu s kulturnim naslijeđem, dakle što vjernija originalu, a ne bismo je radili od armiranog betona, već od nekih lakših legura. No, primarno je ukloniti opasnost i skinuti nadstrešnicu, tako da ljudi mogu mirno spavati i prolaziti pokraj zgrade - rekla nam je Trbojević, apeliravši i na građane da ne zaobilaze i ne skidaju zaštitne trake koje trenutačno stoje pred zgradom, budući da je opasnost vrlo izgledna i da nadstrešnica stoji na vrlo tankim i polomljenim “nogama”, odnosno stupovima.

image
Ranko Suvar/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:23