- Molim vas ako možete nešto napraviti da ne ruše stabla, ostalo ih je još par kvalitetnih, kao što je divlja trešnja - javili su nam se prije par sati čitatelji, stanovnici zagrebačke Bednjanske ulice s apelom da se na velikoj lokaciji s koje se miču stare zapuštene građevine nekadašnje Geofizike na Martinovki očuva bar dio stabala.
Čitatelji su nas nazvali nakon članka kojeg smo objavili jutros na webu Jutarnjeg lista, kada smo pisali o kvartu u Zagrebu s najviše razvojnog potencijala i najviše zapuštenog mrtvog kapitala, te da se na jednoj golemoj parceli zadnjih dana ipak nešto događa. Bageri rade punom parom i uklanjaju ruševine zgrada pored Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER).
Zemljište veličine 5787 četvornih metara koje je sada u vlasništvu Školske knjige nalazi se pored zemljišta Grada Zagreba veličine 3176 kvadrata, na kojem je veliko parkiralište.
- Istina, da su te zapuštene zgrade bile ruglo i leglo svačega, ali takvo stanje ublažavao je zdravi "samonikli" zeleni pojas oko njih. Taj "zeleni džep", bio je i sklonište i zimovalište preostalim sitnim pticama gradskog asfalta, a i sam pogled u zelenilo iz pravca naše zgrade, djelovao je opuštajuće i zdravije, tim više što se nalazio između bazne stanice i mega parkirališta, koje je tijekom vrućine i generator dodatne temperature i rasadnik prašine - napisao nam je jedan čitatelj, očito ekološki vrlo osviješten.
U stanju klimatskog kolapsa uz poznatu činjenicu da zelenilo urbanog područja pozitivno utječe na mikroklimu i zdraviji život, zatražili su od nas da posredujemo u očuvanju, kako kažu, barem prekrasne, zdrave i stabilne divlje trešnje na samom rubu čestice, koja je neokrznuta preživjela i lanjski uragan, te mlade topole. Na žalost već su porušeni bagremi u cvatu.
Razgovarali smo s predstavnicima Školske knjige, koji su nam rekli da nije u planu rušenje više ni jednog stala, osim ako je baš od stručnjaka procijenjeno da je neko u lošem stanju.
- Nazvali smo ih na gradilište i upozorili da slučajno ne diraju više stabla, ovako kako je sad će i ostati - poručili su iz Školske knjige.
Na žalost ona koja su bila na sredini parcele su već otišla, ali ih je barem preostalo nekoliko uz stambene zgrade. To nije problem samo ovog gradilišta, uvriježena je praksa da se stabla prilikom pripreme nekog gradilišta ili čišćenja lokacije samo ukloni, tu ih je sad ostalo nekoliko...Jasno je da ako ide gradnja na nekom području da će se dio sigurno srušiti, ali ukupno gledano na svim gradilištima i kod projekta trebalo bi ipak s više senzibiliteta gledati da ih se spasi što je moguće više.
Da ne kažemo da su arhitekti nekoć znali uklopiti i postojeća stabla u nove projekte kao što je bio Zdravko Bregovac, a u novije doba odličan primjer su dobitnici Pritzkerove nagrade RCR Arquitectes...
No, spomenimo i da je propisano da se vrsta stabla Pajaseni uklanjaju, jer su alergeni, a oni su česti u Zagrebu. Međutim, mnogi bi građani kako se vidjelo zadnjih godina radije imali i njih nego bili bez stabla oko zgrada.