Kako je izbjegnut kolaps: ‘Kamere zabilježile frapantan podatak, ponašanje vozača u Savskoj i nas je iznenadilo‘

Štrajk vozača autobusa i tramvaja ZET-a, koji je počeo u ponedjeljak, nije izazvao paralizu gradskog prometa kao što se predviđalo. Zagrepčani su se u toj nezahvalnoj situaciji nevjerojatno dobro snašli - koristili su bicikle, električne romobile, dijelili su prijevoz, radili su od doma ili su do posla odlučili otići pješice.

Nesvakidašnju situaciju u prometu detaljno su pratili u Centru za upravljanje prometom, operativnoj bazi iz koje se u stvarnom vremenu upravlja gradskim prometnim sustavom, koji je javnosti predstavljen u prosincu 2025. godine. Gradonačelnik Tomislav Tomašević posjetio ga je prvog jutra štrajka i iznio ohrabrujuć podatak - broj automobila na cestama povećao se samo 15 posto u usporedbi s uobičajenim danom.

- Drugog dana štrajka, u utorak, došlo je do minimalnog povećanja prometne potražnje. Ona je u srijedu ujutro stabilizirana i vjerujem da će se tako i zadržati - rekao nam je Mijo Majstorović, pomoćnik pročelnika za upravljanje i nadzor prometom.

Treba li Zagrebu ovakav ZET? Pitali smo stručnjake

Prometne crne točke

Razloga zbog kojih nije došlo do stvaranja većih prometnih gužvi na cestama je više. Za početak, Grad je vozačima prije početka štrajka poslao nekoliko poruka i savjeta, od kojih se jedan odnosi na raniji polazak kako se ne bi svi vozači na prometnicama našli u isto vrijeme. Iz Centra kažu da su vozači poslušali upute, što je i zabilježeno u njihovu sustavu.

- U Zagrebu se jutarnje prometne gužve standardno pojavljuju između 7 i 9 sati, što je tijekom štrajka bilo pomaknuto za pola sata ranije i pola sata kasnije. Ostatak dana kreće se u sličnim gabaritima kao u prijašnjim razdobljima - pojasnio je Majstorović.

Lana Durdek/Cropix

Premda je izbjegnut prometni kolaps, neke važne gradske ulice ipak su zabilježile zagušenja, kao što je Prilaz baruna Filipovića na Črnomercu. Razlog većih zagušenja na zapadu grada je rekonstrukcija nadvožnjaka na križanju Zagrebačke avenije i Selske ceste, kao i radovi na dijelu Ulice grada Vukovara na Trešnjevki.

- U Vukovarskoj je tijekom jutra relativno mirno zato što je trenutačno otvorena jedna prometna traka u smjeru istoka, koja je i prije rekonstrukcije bila otvorena. Značajnija zagušenja zabilježena su na zapadu, poglavito zbog toga što se iz tog dijela grada promet slijeva prema zelenim valovima, koji u principu imaju istu propusnu moć kao i kada nije bilo štrajka - rekao je pomoćnik pročelnika za upravljanje i nadzor prometom.

Bicikli kao spas

Kada je Centar za upravljanje prometom predstavljen javnosti, iz Grada su objasnili da je njegova primarna zadaća ubrzati javni prijevoz. Ubrzavanje osobnih automobila samo je neželjena posljedica tog prioriteta. Sada, kada je Zagreb privremeno ostao bez autobusa i tramvaja, pitanje je koja je funkcija nove prometne baze, odnosno koliko su se novoj situaciji prilagodili.

Ne zna se kome je pala na pamet ta nadnaravno glupa ideja... Ali sigurno nije računao na ovakav ishod u Zagrebu

- Sustav je zamišljen tako da se prioritetom prilagođava vozilima javnog prijevoza ako ona postoje. Ako ona ne postoje, naravno onda i ne mogu dobiti prioritet jer nisu detektirana na raskrižju. Naš sustav trenutačno radi tako da optimizira na osnovu motornog, pješačkog i biciklističkog prometa - objašnjava. Drugim riječima, i ovim potezom može se razumjeti zašto je opći kolaps izbjegnut ili je barem izrazito smanjen.

Tijekom štrajka puno se pisalo o izrazitom povećanju biciklističkog prometa, što su uočili i u Centru. Njihove kamere i uređaji zabilježili su frapantan podatak - bicikala je na cestama posljednjih dana bilo više za 300 i 400 posto, ovisno o lokaciji, u usporedbi s uobičajenim danima prije obustave javnog prijevoza. Osim tog podatka, zanimljivo je bilo pratiti kako vozači poštuju žute trake namijenjene vozilima javnog prijevoza. Iako tramvaja praktički i nije bilo, pa im automobili ne bi ni smetali, rijetko se tko odlučio kršiti propise.

- Preko videonadzora smo motrili određene lokacije, a među njima je bila i Savska cesta. Pohvalno je što građani, unatoč tome što javni gradski prijevoz nije koristio žute trake, i dalje nisu kršili propise. To je i dalje zakonom zabranjeno, bilo tramvaja ili ne. Malo nas je to iznenadilo, moram priznati - izjavio je Josip Bacan, voditelj Odjela za adaptivno upravljanje prometom.

Više pješačenja za 600 posto

Mnogi su tijekom ponedjeljka, prvog dana štrajka, rekli da su na posao došli brže unatoč crnim predviđanjima. Iz Centra smatraju da su takvi slučajevi bili mogući, ali da se ne mogu primijeniti na sve sudionike u prometu. Tu su istaknuli problem povezanosti u smjeru sjever - jug tj. Novog Zagreba s ostatkom grada jer ne postoji alternativna ruta kojom bi se izbjegli mostovi.

- Sve su bolnice, na primjer, sjeverno od Save. Tko god ide prema njima, mora proći preko mosta, što je otežano bez javnog prijevoza. Imali smo zastoja na mostovima i oni su bili izraženi, ali također ne možemo reći da se radilo o nekakvim pretjeranim opterećenjima - govori Bacan.

Mnogi su navodili da razlog zbog kojeg nije došlo do prometnog kolapsa leži i u carpoolingu, metodi prijevoza i pozitivnom fenomenu u kojem više putnika koristi jedan automobil kako bi došli od točke A do točke B. Manje vozila na cestama znači i manje gužvi. Ipak, u Centru nemaju tehnologiju koja može bilježiti broj ljudi u vozilima. Ono što njihove kamere mogu pratiti jest broj pješaka.

Bolt: Rezervacije vožnji su skočile 644 posto

- Značajno se povećalo pješačenje - ovisno o lokacijama, od 300 do čak 600 posto. Ako bismo uspjeli nakon povratka javnog prijevoza zadržati ovakav trend, imali bismo značajno smanjenje motornog prometa i značajno smanjenje gužve - nada se Majstorović.

Zagreb kao Nizozemska

Naravno, ugodno vrijeme itekako je utjecalo na "suludo" više bicikliranja i pješačenja.Kad je riječ o pogoršanju vremena, odnosno padu temperatura i prvim jesenskim kišama, kažu da su za takav rasplet događaja spremni iako on još nije na vidiku prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ipak, veseli ih što se pokazalo da Zagreb stvarno može biti kao Nizozemska. Barem je na pravom putu, naglasili iz Centra.

- Nije nam posao da očekujemo kolaps. Nikad ga ne očekujemo, nego gledamo kako preraspodijeliti promet i napraviti nešto da do njega ne dođe. Naravno da je ovo velik problem, ali može se reći da u ovom trenutku imamo sreće. Tu smo da preveniramo paralizu gradskog prometa koliko god je moguće - zaključio je Majstorović.