Dvadeset dana za predstavljanje cjelovitog plana sanacije, tri mjeseca za uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada u Gospiću te zabrana uvoza otpada u Hrvatsku do daljnjega. To su među sedam zahtjeva koje su organizatori prosvjeda “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” u subotu pred desecima tisuća ljudi u središtu Zagreba uputili Vladi. Građanska inicijativa “Gospić je naš dom” traži i da se gradsko komunalno odlagalište Rakitovac uvrsti u Plan gospodarenja otpadom te uvede dugoročni monitoring uz neovisne stručnjake i procjenu rizika.
Na nacionalnoj razini zahtijevaju uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša te uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u Plan gospodarenja otpadom, s jasnim rokovima i financijskim okvirom.
Velik broj prosvjednika na Trg kralja Tomislava pristizao je tijekom prijepodneva iz smjera Importanne centra, gdje su autobusi iskrcavali sudionike koji su u Zagreb došli iz različitih krajeva Hrvatske. Tomislavac se postupno punio, a dio okupljenih već je prije službenog polaska krenuo prema Zrinjevcu kako bi se rasteretio prostor. Kolona se oko podneva formirala uz Gradsku knjižnicu, na njezinu su čelu bili organizatori s transparentima i bubnjarima, a potom se preko Zrinjevca uputila prema Trgu bana Jelačića.
Trg se punio dok je kolona još pristizala
Na transparentima su dominirale poruke kojima se tražila hitna sanacija, zaustavljanje uvoza otpada i odgovornost za ilegalno odlaganje. Dio sudionika nosio je hrvatske zastave, a organizatori su prije polaska više puta pozivali okupljene da prosvjed ostane miran, da se drže zajedno, ne ometaju službe i iza sebe ne ostavljaju smeće.
Razmjer skupa najbolje se vidio kada je čelo povorke stiglo na Trg bana Jelačića, dok je ostatak kolone još prilazio iz smjera Zrinjevca. Glavni trg bio je ispunjen, a novi su prosvjednici nastavili pristizati iz Ilice, s Gornjeg grada i preko okolnih ulica. Službena procjena broja sudionika do zaključenja ovog teksta nije bila objavljena, no prema procjenama reportera Jutarnjeg u središtu Zagreba okupili su se deseci tisuća ljudi.
Među njima je bio Damir Franolić, koji je na prosvjed došao s Kvarnera. Rekao je da smatra neprihvatljivim prebacivanje odgovornosti te da očekuje nastavak građanskog pritiska i nakon subotnjeg skupa.
– Očekujem da će se ljudi okupljati svaki mjesec, dok se sve ne očisti – rekao je Franolić.
Sličan motiv za dolazak imala je i mlada Otočanka s kojom smo razgovarali prije početka povorke.
– Red je da izađemo na ulice jer dok narod ne izađe na ulice ništa se neće dogoditi. Pitanje je zapravo i hoće li sada, ali smo barem pokazali spremnost da se sami izborimo za svoju sadašnjost i budućnost – rekla nam je.
Od Gospića do drugih crnih točaka
Program na Trgu bana Jelačića otvorio je Vladimir Šulentić iz inicijative “Gospić je naš dom”, koji je nabrojao lokacije na kojima se nalazi nepropisno odloženi otpad.
– Ovo je naša stvarnost – poručio je okupljenima.
Nakon njega govorila je Željka Šikić, Gospićanka koja živi pedesetak metara od silosa uz koji je otpad zakopavan. Govorila je o strahu za zdravlje vlastite obitelji i životu u neposrednoj blizini otpada.
Na pozornici su se potom izmjenjivali predstavnici građana iz drugih dijelova Hrvatske u kojima se vode sporovi oko otpada i ekološki opterećenih lokacija. U dijelu programa posvećenom “crnim točkama Hrvatske” spominjani su Vranjic, Benkovac, Dugi Rat, Split, Poznanovec, Kaštijun, Pazin, Zagreb i Rijeka. Time je gospićki slučaj postavljen kao polazište za širu poruku: problem ilegalnog i spornog odlaganja otpada, prema organizatorima, nije ograničen na Liku.
Na pozornici se pojavila i Snježana Sužnjević Vago, koja je sisačko iskustvo povezala s ličkim i poručila da građani ne žele da njihova mjesta postanu prostor za projekte i odlagališta kojima se protive.
Tražili kaznenu i političku odgovornost
Zajednički nazivnik svih govora bio je zahtjev za odgovornošću. Neki su govornici naglasak stavljali na kaznenu odgovornost onih koji su sudjelovali u nezakonitom postupanju s otpadom ili ga omogućili, drugi na političku odgovornost onih koji su sustav vodili ili nisu reagirali na vrijeme, a dio ih je tražio oboje. Predstavnici građanskih inicijativa pritom uglavnom nisu izravno imenovali institucije ni pojedince koje smatraju odgovornima.
Jedno od oštrijih obraćanja imao je Vjekoslav Bušić iz inicijative “Gospić je naš dom”.
– Šutjeli ste kao zadnje izdajice dvije i pol godine kad ste saznali što se nalazi u našem tlu. Sram vas bilo. Tko je dopustio da se dvije i pol godine zagađuje tlo – poručio je Bušić, dodajući kako se odgovornost mora tražiti za sve crne točke u Hrvatskoj. Dio okupljenih njegovo je obraćanje ispratio skandiranjem “Izdaja, izdaja”.
Iznimka od neimenovanja konkretnih odgovornih bila je predsjednica Zelene akcije Dora Sivka. Govoreći najprije o Zagrebu, podsjetila je da na problem Jakuševca upozoravaju već 30 godina, ali ga je razdvojila od desetaka tisuća tona ilegalno odloženog otpada u Gospiću. Za zbrinjavanje i sanaciju opasnog otpada kako u Zagrebu tako i Lici odgovornom je izrijekom označila državu, a potom je prozvala tadašnjeg ministra zaštite okoliša Tomislava Čorića, inspektora Andriju Mikulića koji je, kako tvrdi, odobrio postupanje te premijera Andreja Plenkovića.
Prosvjedu su se pridružili i političari različitih oporbenih opcija te brojne javne osobe, no nisu imali središnju ulogu u programu. Među okupljenima su bili Tomislav Tomašević, Danijela Dolenec, Ivana Kekin, Dalija Orešković, Miro Bulj, Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić, a od javnih osoba Nina Badrić, Damir Karakaš i Severina, koju su organizatori primili i u prostor uz binu u kojem su, kako nam je potvrdila redarska služba, mogli boraviti samo govornici i organizatori.
Na kraju se program vratio na sedam zahtjeva s početka prosvjeda. Uz plan sanacije u roku od 20 dana i uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada u Gospiću u roku od tri mjeseca, organizatori traže uvrštavanje Rakitovca i svih poznatih crnih točaka u službene planove, neovisni dugoročni monitoring, zakonske promjene te privremenu zabranu uvoza otpada. Hodom od Tomislavca do Trga bana Jelačića pokušali su lokalni problem pretvoriti u nacionalno pitanje, a masovnim odazivom pokazati da uz sanaciju traže i utvrđivanje kaznene i političke odgovornosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....