U samo godinu dana broj dojava o nasilju u zagrebačkim srednjim školama udvostručio se – s 54 na 108. U osnovnima je porast bio blaži, s 237 na 261 slučaj, pa su škole tijekom 2025. ukupno prijavile 369 slučajeva nasilja, gotovo 27 posto više nego godinu ranije.
Hrvatski zavod za socijalni rad u Zagrebu istodobno je zaprimio 1273 prijave vršnjačkog nasilja, gotovo trećinu više nego 2024., a prosječna dob počinitelja bila je 13 godina. Najčešće je riječ o fizičkom nasilju, ali bilježeni su i verbalni napadi, nasilje preko društvenih mreža, nedozvoljeno snimanje, iznude i slučajevi sa seksualnim obilježjima.
Podaci su dio novog izvješća o provedbi zagrebačkog Akcijskog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja, koje dolazi pred Gradsku skupštinu. Dokument donosi podatke škola, socijalne skrbi i policije te pregled mjera kojima Grad odgovara na veći broj prijava.
Rast se vidi i u policijskim podacima
Policijska statistika pokazuje da porast nije ograničen samo na prijave školama i socijalnoj skrbi. Djeca od 14 do 18 godina tijekom 2025. počinila su 516 kaznenih djela, 25,9 posto više nego godinu ranije, kada ih je bilo 410. Najviše je bilo djela protiv imovine, njih 213, a slijede 69 kaznenih djela protiv života i tijela, 59 protiv osobne slobode te 50 protiv javnog reda i mira.
Svih 516 djela nisu vršnjačko nasilje. Posebna policijska evidencija kaznenih djela koja djeca čine međusobno pokazuje rast s 251 slučaja u 2024. na 276 prošle godine, odnosno deset posto. Kod djece mlađe od 14 godina ukupan broj kaznenih djela blago je pao, s 57 na 55, ali je djela protiv života i tijela bilo 13, dok su godinu prije evidentirana tri.
U školskim prijavama najčešći su fizički sukobi među učenicima, uglavnom u školskoj zgradi, dvorištu ili neposrednoj okolici. Među prijavama sa seksualnim obilježjima navode se seksualno uznemiravanje, širenje neprimjerenih sadržaja preko društvenih mreža i verbalne prijetnje.
Veći broj prijava ne znači automatski da je za isti postotak porasla i stvarna pojavnost nasilja. Škole, policija i socijalna skrb vode različite evidencije, a isti slučaj može doći do više institucija. I sam Grad upozorava kako rast može odražavati i veću spremnost na prijavljivanje.
Od 1273 prijave koje je evidentirao Hrvatski zavod za socijalni rad, 386 počinitelja ili žrtava upućeno je na daljnje savjetovanje. U dijelu slučajeva bio je dovoljan savjetodavni rad, a kod nekih se pokazalo da je riječ o jednokratnim sukobima mlađe djece, primjerice naguravanju ili zadirkivanju. Zavod je zaprimio i 168 obavijesti o pokretanju prekršajnih ili kaznenih postupaka.
Najviše prijava u Susedgradu
Najviše prijava imao je Susedgrad, njih 295, zatim Novi Zagreb s 211, Trešnjevka sa 173 i Sesvete sa 169. U odnosu na broj stanovnika, najvišu stopu ponovno ima Susedgrad, s 2,99 prijava na tisuću stanovnika, a slijede Gornji grad - Medveščak s 2,57, Sesvete s 2,39 i Peščenica s 2,26. Najnižu ima Dubrava, 0,26.
No iz tih podataka ne može se napraviti karta najnasilnijih i najsigurnijih zagrebačkih kvartova. Zavod takvu statistiku vodi tek od 2024. To pokazuje i Dubrava: premda prema podacima socijalne skrbi ima najnižu stopu prijavljenog vršnjačkog nasilja, policija je zbog učestalijih slučajeva u rujnu i listopadu 2025. pojačala ophodnje upravo oko škola u Dubravi, Sesvetama i Novom Zagrebu te nadzor školskih autobusa.
Gotovo dva milijuna eura za mjere
Grad je za provedbu mjera iz Akcijskog plana tijekom 2025. iskazao ukupno 1,917 milijuna eura. Najveći dio, 1,307 milijuna, odnosi se na jačanje organizacijskih i stručnih kapaciteta Centra Luka Ritz.
Za redovitu djelatnost Centra izdvojeno je gotovo 601 tisuću eura, a oko 706 tisuća povezano je s uređenjem dodatnog gradskog prostora. Centar je time s dotadašnjih 200 proširen na gotovo 600 četvornih metara, a tijekom godine zaposlio je još tri stručna radnika.
Luka Ritz je tijekom 2025. imao 1549 korisnika, od kojih su 228 bili žrtve i/ili počinitelji vršnjačkog nasilja. Kod 148 korisnika evidentirano je verbalno nasilje, kod 145 fizičko, kod 70 emocionalno, kod 40 elektroničko, a devet korisnika imalo je iskustvo seksualnog vršnjačkog nasilja.
Grad je financirao i 42 programa i projekta organizacija civilnog društva povezana s prevencijom nasilja i drugih neprihvatljivih ponašanja. Za njih je dodijeljeno nešto više od 207 tisuća eura, a obuhvatili su 8041 korisnika.
U programu 13.500 učenika
U programu "Za sigurno i poticajno okruženje u školama", koji se provodi s UNICEF-om, tijekom 2025. uključeno je 26 osnovnih škola, više od 13.500 učenika i više od 1800 školskih djelatnika. Sedam škola bilo je dio pilota, a pripremalo se širenje na još 20 škola.
Dio novih radionica za učenike tijekom prošle godine ipak nije testiran zbog opterećenja učiteljske satnice i istodobne provedbe državnog programa "Abeceda prevencije", pa je nastavak prebačen u školsku godinu 2025./2026.
Policija je održala 91 preventivno predavanje za 3231 učenika i 111 roditelja u 47 škola, dok je Gradski ured za obrazovanje sudjelovao na sastancima zbog neprimjerenih, ugrožavajućih ili opasnih ponašanja učenika u 69 osnovnih i devet srednjih škola.
Izvješće navodi i da nisu sva djeca obuhvaćena preventivnim programima, da se dio aktivnosti provodi kroz jednokratna predavanja te da većina programa nije evaluirana. Grad zato ima puno podataka o broju edukacija i uključenih korisnika, ali manje o tome koliko pojedine mjere dugoročno mijenjaju ponašanje djece i koliko se često nasilje ponavlja.
U 2026. dodatno se širi Luka Ritz. Za njegovu redovitu djelatnost osigurano je 982.200 eura, a planirano je zapošljavanje još pet osoba, među kojima dva psihologa i edukacijski rehabilitator. Broj zaposlenih trebao bi porasti sa 16 na 21.
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu trebao bi ispitati uvjete u kojima rade stručni suradnici u vrtićima i školama te kakva im je dodatna podrška potrebna. Rezultati će poslužiti kao podloga za izradu novog gradskog akcijskog plana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....