Parkirna mjesta, pješačke zone i 3 velika projekta: Ovo je plan za pretvaranje Zagreba u biciklističku meku

Umrežavanje postojećih biciklističkih staza, povećavanje broja biciklističkih površina, preko tisuću novih parkirnih mjesta za bicikle, pretvaranje Male Martićeve i Masarykove u pješačku zonu, gradnja odvojenih biciklističkih staza i tri velika projekta - to je plan za poboljšanje biciklističke strukture u Gradu Zagrebu koji je na današnjoj press konferenciji predstavio zamjenik gradonačelnika, Luka Korlaet.

- Uz sve krize koje potresaju Grad moramo misliti na njegov razvoj i sve sto čini budućnost grada 21. stoljeća, onog koji želi ići naprijed. Otpočetka smo govorili kako od autocentričnog grada želimo razvijati i druge vrste prometa - započeo je svoju prezentaciju Luka Korlaet i prstom uperio prema grafu prikazanom na displayu. Prikazivao je studiju iz 2017. godine koja je zaključila da 46 posto prometa u Zagrebu čine osobni automobili, 40 javni prijevoz, 11 pješački promet, a samo tri biciklistički. U Zagrebu to žele promijeniti, naveo je Korlaet, i do 2025. udio biciklističkog prometa podići na osam te pješaka na 17 posto.

Zamjenik gradonačelnika je istaknuo kako postoji određena tendencija rasta biciklističkog prometa prema mjerenjima prolazaka kraj bike totema u Vukovarskoj ulici, no kako bi se ona nastavila potrebno je poboljšati biciklističku infrastrukturu. U Zagrebu trenutno, sugerira Korlaet, ima 238 kilometara pješačko-biciklističkih staza, 15 kilometara pravih biciklističkih traka i 55 kilometara ceste za mješoviti promet. Postoji i 187 kilometara biciklističkih puteva, staza uglavnom napravljenih na zelenim površinama koje nakon padalina često postaju neprohodne. Sve je to, ipak, premalo.

Poboljšanje života biciklistima

Korlaet je naglasio kako je započela realizacija tri projekta koja će poboljšati život biciklistima u Zagrebu: Deželićeva, projekt "Greenway" i "Biciklistička magistrala Zagreb istok". U Prilazu Gjure Deželića trenutno traju radovi na prenamjeni jedne kolne trake u dvije biciklističke. Završeno je asfaltiranje nogostupa, a početkom rujna se predviđa i okončanje cijelog projekta. Drugi veliki gradski pothvat po pitanju biciklističkih staza je transformacija savskog nasipa, takozvani projekt "Greenway".

- Greenway ima nekoliko etapa, a prva započinje s radovima početkom rujna. Na nasip će se postaviti ekoasfalt u zelenoj boji koji ne zadržava bitumen pa je ekološki prihvatljiviji, ali i dugotrajniji. Trenutno su radovi na prvoj dionici koja ide od Blata do Jadranskog most. Zatim započinje druga do Mosta slobode i posljednja faza radova izvest će se do Mosta mladosti - nabrojio je Luka Korlaet.

Treći i najveći projekt je izgradnja "Biciklističke magistrale Zagreb istok" duge 23 kilometra, koja će se prostirati uz prugu od Studentskog centra do Dugog Sela, a dio će ići i ispod vijadukta željeznice.

- Dobili smo sve potrebne koncesije od HŽ-a - napomenuo je Luka Korlaet.

Biciklističke površine

Zajedno s ta tri kapitalna projekta, mnoštvo je i manjih zahvata kojima u Gradu nastoje poboljšati biciklističku infrastrukturu. Cilj im je umrežiti postojeće biciklističke staze jer dobar dio njih uopće nije povezan. Namjeravaju povećati i broj biciklističkih površina uvođenjem dijeljenih površina na kolniku i novih zona gdje će ograničiti brzinu vozilima na 30 kilometara na sat. Nastavit će i sa širenjem pješačkih zona. Zatvorit će se, prema planu, "Mala Martićeva" i Masarykova ulica koja će probno postati pješačkom zonom od 16. do 25. rujna povodom Europskog tjedna mobilnosti.

Luka Korlaet je najavio i gradnju novih biciklističkih staza tamo gdje je moguće, kao i povećanje udjela financiranja tih projekata sredstvima iz EU fondova. Dodao je da će se po Zagrebu postaviti i novi stalci za bicikle.

- Planiramo postavi do kraja godine i 500 novih stalaka za bicikle. To je tisuću novih parkirnih mjesta jer na jednom stalku mogu biti dva bicikla - konstatirao je zamjenik gradonačelnika istaknuvši da će se svi projekti moći vidjeti od 16. rujna na stranici "ZG Smart City" u odjeljku biciklističke infrastrukture.