Uoči blagdana Svih svetih i Dušnoga dana, groblja se pretvaraju u mjesta na kojima se, uz sjećanje na pokojne, posebno ističu brojni lampioni, cvjetni aranžmani, svijeće i ostali različiti ukrasi. Međutim, nakon što svijeće dogore, a cvijeće uvene, iza tog običaja ostaju velike količine otpada.
Poseban problem predstavljaju jednokratni plastični lampioni i umjetni cvjetni aranžmani koji se zbog kombinacije različitih materijala teško recikliraju. Na taj je problem u svojoj nedavnoj objavi na Facebooku upozorio i eko-hortikulturist i biovrtlar Kruno Pekas, poznatiji kao Vrtlar Kruno, istaknuvši koliko otpada zapravo svake godine stvaramo uoči nadolazećih blagdana.
Oko 20.000 tona otpada godišnje se proizvede na hrvatskim grobljima
Prema procjenama koje su 2019. godine na konferenciji za medije iznijeli tadašnji zagrebački gradski zastupnik Renato Petek i predstavnica inicijative Zero Waste Croatia Anamarija Prgomet, u Hrvatskoj se godišnje koristi oko 35 milijuna nadgrobnih svijeća i lampiona, prenosi Ekovjesnik. Procijenjena količina otpada od lampiona doseže oko 20.000 tona, a pritom se oko polovice tog ukupnog otpada prikupi upravo u razdoblju oko Svih svetih.
Problem, smatra i Vrtlar Kruno, nije samo u količini, nego i u sastavu takvih proizvoda. Plastični lampioni često sadrže ostatke parafina, različite vrste plastike i metalne dijelove. Zbog takve kombinacije materijala njihovo razdvajanje i recikliranje zahtijeva dodatnu obradu.
- Isto vrijedi i za umjetne cvjetne aranžmane koji, osim plastike, sadrže žice, spužve i vrpce, zbog čega se ne mogu jednostavno reciklirati. Osim što je i samo zbrinjavanje takve vrste otpada skupo za državu, izuzetno šteti i okolišu jer se radi o plastici koja se teško razgrađuje - napisao je u objavi te istaknuo poražavajuće podatke o količinama otpada nastalim na najvećim zagrebačkim gradskim grobljima.
U 2025. godini na Miroševcu, Markovu polju i Mirogoju bilo je preko 2.500 tona otpada koji nije biorazgradiv. U to se, naglašava Vrtlar Kruno, ubrajaju umjetni cvjetni aranžmani, lampaši, ostaci svijeća i vijenci od raznih materijala.
Hrvatska u EU-u prednjači po količini otpada s groblja
Hrvati, zajedno s Poljacima, u Europskoj uniji prednjače u količini potrošnje nadgrobnih svijeća i lampiona po broju stanovnika. Iako se za Hrvatsku još nije utvrdio točan podatak, zna se da u Poljskoj otpad s groblja čini 1 posto ukupnog otpada na godišnjoj razini.
Koliko je problem izražen, pokazuje i primjer susjedne Slovenije koju navodi i Vrtlar Kruno. Prema podacima slovenskog Ministarstva okoliša, klime i energetike, ondje je 2024. godine na tržište stavljeno 3.610 tona nadgrobnih svijeća, odnosno približno 8,4 milijuna komada.
- Unatoč svim naporima, Slovenija je i dalje, uz Hrvatsku, Poljsku i Austriju, jedna od država koja prekomjerno koristi plastične lampione, premda su se brojke tijekom godina smanjile - piše u objavi Vrtlar Kruno.
Slovenija pritom ima uređen sustav odvojenog prikupljanja i obrade otpadnih nadgrobnih svijeća. Proizvođači i uvoznici dužni su financirati njihovo prikupljanje, a 2023. godine predano je na obradu i recikliranje 80,3 posto prikupljenih svijeća. Ipak, slovensko Ministarstvo upozorava da ni svijeće koje je moguće reciklirati ne bi smjele završavati u pogrešnim spremnicima jer nepravilno prikupljanje i obrada mogu izazvati dodatne negativne utjecaje na okoliš.
Manje plastike, više prirodnih materijala
Da bi se smanjila količina otpada, nije nužno odustati od običaja paljenja svijeća i donošenja cvijeća. Potrebno je, međutim, promisliti o tome koliko nam je proizvoda doista potrebno i što će se s njima dogoditi nakon uporabe.
Kruno Pekas, koji se na svojim platformama Vrtlara Krune bavi promicanjem održivijih načina uređenja zelenih površina, smatra da građani često posežu za najjeftinijim i najdostupnijim proizvodima, ne razmišljajući o tome kakav otpad ostaje nakon njihove uporabe. Jedna od čestih pogrešaka, ističe, jest kupovanje prevelikog broja lampiona za svakog pojedinog pokojnika.
- Ponekad je dovoljna jedna svijeća, a može se donijeti i samo jedan cvijet. Sjećanje i ljubav nisu vanjska gesta, nego nešto što dolazi iznutra. Zato nisu potrebni ni brojni lampioni ni raskošni aranžmani. Ponekad je dovoljan jedan cvijet, tišina i iskrena misao - poručuje.
Kao jednu od alternativa plastičnim lampionima predlaže trajne metalne držače s kućištem zaštićenim od vjetra i kiše, u koje se mogu stavljati obične svijeće bez jednokratne ambalaže. Umjesto umjetnih aranžmana mogu se koristiti rezano cvijeće, suhi buketi i lončanice, a za njihovo povezivanje prirodne vezice, špaga ili lika. Dugotrajnije ukrase moguće je pronaći i među keramičkim, metalnim i kamenim dekoracijama.
- Živo cvijeće i lončanice najljepši je i najprirodniji primjer cvijeća na grobljima. Živo cvijeće možemo redovito obnavljati i nadopunjavati novim cvijećem - kaže Pekas.
Ljubav nije natjecanje u uređenju grobova
Osim promjene potrošačkih navika, smatra kako je potrebno uključiti i lokalne vlasti. Predlaže da gradovi i uprave groblja razmotre pilot-projekte kojima bi se smanjila ili ograničila uporaba plastičnih lampiona i umjetnog cvijeća. Kao jednu od mogućnosti navodi zajednički, natkriveni prostor na groblju na kojem bi posjetitelji mogli zapaliti svijeće bez plastičnih kućišta.
Važnu ulogu imaju i prodavači, koji mogu ponuditi veći izbor ekološki prihvatljivijih proizvoda, komunalna poduzeća, koja bi trebala osigurati odgovarajuće spremnike i informirati posjetitelje, ali i župe, koje mogu poticati vjernike na održivije obilježavanje blagdana.
- Čim će biti više upita za ekološke alternative, porast će i potražnja, a time i njihova dostupnost - zaključuje.
Ipak, najvažnija promjena možda ne zahtijeva nikakvu kupnju. Umjesto natjecanja u tome čiji će grob biti raskošnije uređen, dovoljno je zapitati se što zapravo želimo obilježiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....