Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na idućoj sjednici Gradske skupštine 12. prosinca predstavit će novi proračun za iduću godinu koji će biti uvod za lokalne izbore koji će se održati u svibnju 2025.
Gradska uprava na čelu s Tomaševićem najavljuje razvojni proračun i sedam strateških projekata s kojima će izaći pred birače 2025.
Najveći projekt nove zagrebačke vlasti je Paromlin, društveni i kulturni centar kraj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog čija će gradnja početi iduće godine. Cijeli pothvat vrijedan je 85 milijuna eura, od čega će se u 2024. potrošiti 20 milijuna eura. Moguće je da će Tomašević taman uoči izbora svečano otvoriti Paromlin, ali ipak je vjerojatnije da će se projekt protegnuti i na 2026.
Tu je i planirani bazen u Španskom, dugonajavljivani projekt čija će gradnja napokon početi iduće godine. Bazen Špansko građane će stajati 23 milijuna eura, od čega će se u idućoj godini potrošiti šest milijuna eura. Počinje i rekonstrukcija Doma sportova koja će koštati 32 milijuna eura, a uredit će se izvana i iznutra.
Za tu je namjenu u proračunu za iduću godinu izdvojeno deset milijuna eura. Gradit će se i stadion u Kranjčevićevoj ulici za 23 milijuna eura, a kreće se i s obnovom Kina Europa za deset milijuna eura. Zagreb bi napokon trebao dobiti i nove tramvajske pruge, i to onu u Sarajevskoj u vrijednosti od 25 milijuna eura te na potezu od Heinzelove do Savišća, koja je vrijedna 32 milijuna eura. Za obje te pruge u 2024. godini bit će izdvojeno nešto više od šest milijuna eura, odnosno ne treba očekivati da će početi i sama gradnja.
Upravljanje prometom
U novom zagrebačkom proračunu vidljiv je izostanak značajnijih ulaganja u centre za gospodarenje otpadom, odnosno u sortirnicu i kompostanu, ali Tomašević najavljuje značajna sredstva za gradnju spremnika za otpad. Tako se u idućoj godini planira potrošiti 4,5 milijuna eura za gradnju podzemnih i polupodzemnih spremnika. Do ljeta iduće godine u gradu bi trebalo biti ugrađeno 150 podzemnih spremnika te 300 polupodzemnih koji će zamijeniti zelene otoke. Izdvojit će se i pet milijuna eura za gradnju boksova za spremnike za otpad jer je Grad ipak na sebe preuzeo financiranje.
Kao jedan od značajnijih projekata koji bi trebao smanjiti nesnosne gužve u gradu najavljuje se i uspostava Centra za upravljanje prometom. Za tu namjenu potrošit će se deset milijuna eura, što bi trebalo biti dovoljno da se stotinjak semaforskih raskrižja na najfrekventnijim prometnicama, gdje postoji javni prijevoz, spoji na centralizirani sustav. Taj bi sustav trebao biti automatiziran, odnosno algoritam će uživo rješavati gužve u prometu, ali će se moći i fizički upravljati prometom ovisno o potrebi, primjerice kada se u gradu održava neka utakmica ili neki veći događaj.
Ide se i u rekonstrukciju okretišta Mihaljevac, što će stajati 3,7 milijuna eura, kompletno će se obnoviti ZET-ova uspinjača i to će koštati čak osam milijuna eura, dok će 11 rabljenih njemačkih tramvaja stajati 1,9 milijuna eura.
Planira se i gradnja 288 gradskih stanova za najam u Podbrežju, natječaj će ići u prvom kvartalu iduće godine, a to će koštati tri milijuna eura i tamo će moći živjeti 900 ljudi.
U idućoj godini planira se i gradnja deset novih vrtića te pet novih škola, kao i ambulanta u Gračanima i Odri, a nabavit će se i 19 novih vozila za Hitnu pomoć.
Ulagat će se i u Kino Tuškanac i Kalnik te nove kulturne centre u Jelkovcu i na tržnici Trnje.
Grad nastavlja i sa solarizacijom javnih zgrada, zasadit će 8000 stabala po gradu, a nastavlja se i s projektom gradnje biciklističke magistrale od Jadranskog do Mosta mladosti, kao i istočne rute duž Branimirove.
Osim iz izvornih proračunskih prihoda, Grad će sve ove projekte financirati i iz kredita, pa se tako planiraju prihodi od zaduženja veći za 25 posto. Zaduživanje se u idućoj godini penje na 119 milijuna eura, a od toga se nešto manje od 78 milijuna eura odnosi na sklopljeni kredit s Europskom investicijskom bankom. Dio kredita koristit će se i za sufinanciranje projekata iz fondova EU, iz kojih se planira u idućoj godini povući 112 milijuna eura.
Opći proračun "težak" je 2,532 milijarde eura i u odnosu na drugi rebalans, koji će se donijeti na istoj sjednici Skupštine, veći je za 5,4 posto, a u odnosu na plan za gotovo osam posto. Rashodi su na istoj visini kao i prihodi, što uključuje i pokrivanje deficita iz prethodnih godina od 40 milijuna eura.
Gradnja i obnova
Zanimljivo je da se za 126,6 milijuna eura planiraju veći prihodi od poreza na dohodak, iako je Grad cijelo vrijeme govorio kako će zbog Vladine porezne reforme ostati bez značajnih sredstava i da zbog toga moraju ići na zakonom dopuštene najviše stope poreza na dohodak nakon ukidanja prireza.
Tako prihodi od poreza na dohodak na plaće rastu za 78 milijuna eura, a na dohodak od kapitala za 34 milijuna eura.
- Nakon dvije i pol godine odgovornog upravljanja, koje je rezultiralo stabilizacijom financija, a koje su potvrdile i svjetske kreditne agencije višekratno povećavši kreditne izglede i rejting Grada, proračun možemo usmjeriti na gradnju i obnovu čak sedam strateških projekata - rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.