- Pitali su me neki je li me to pogodilo. Nije. Tko god sudjeluje u arhitektonskom natječaju ne može imati nikakve hard feelings, što bi se reklo, jer onog trenutka kad predaš rad ti se predaješ u ruke žiriju i žiri ima svoje kriterije, svoja pravila. Na temelju toga se odlučuje - rekao je arhitekt Otto Barić u jutarnjem programu HRT Radio Sljemena.
Dodao je kako je tijekom svoje karijere sudjelovao na bar 50 natječaja, a kao prvonagrađeni završio na njih pet ili šest.
Barić je pobjednicima iz Italije, mladim kolegama Tommasu Fantiniju i Albertu Rossiju iz ureda VG13 Architects, čestitao na velikom uspjehu koji su ostvarili na međunarodnom natječaju. Na njemu je sudjelovalo 88 arhitektonskih studija iz više od 20 zemalja svijeta, mnogi od kojih su svjetski renomirani i priznati, kao, na primjer, ured ZHA Architects koji je osnovala Zaha Hadid.
- Ja osobno smatram da je prvonagrađeni projekt vrlo, vrlo interesantan kao arhitektonski uradak. Moja riječ je da je on arhitektoničan. To je jedna jako lijepa slika. E, sad. Treba vidjeti koliko taj rad zapravo stvarno i udovoljava uvjetima natječaja jer sam vidio neke elemente koji su negirani, a bili su u natječajnom programu izrazito naglašeni, kao što je spojna cesta na bazen - izjavio je Barić, ali i objasnio da su to sve stvari koje se kasnije mogu ‘popeglati‘, odnosno doraditi u narednim koracima.
Rizik od pada konzole?
Uz to, smatra da će veliki izazov biti betonska konstrukcija ogromnih raspona i ogromne konzole, a spomenuo je i dogradonačelnika Zagreba Luku Korlaeta, također kolegu arhitekta koji je u ovom procesu bio zamjenik članovima ocjenjivačkog suda.
Poznati hrvatski arhitekt podbo Bobana i objavio zanimljiv video: ‘Kako reče Zvone...‘
- On se hvalio Kranjčevićevom s tim sjajnim konzolama od 20 metara, a ovo je, bogme, konzola od 50 metara. Bit će to izazovno. Ja bih rekao da kolege koji će realizirati taj rad, a vidio sam da se dosad nisu bavili tako velikim i ozbiljnim projektima, da će se sigurno suočiti s hrvatskom stvarnosti što se tiče Eurokoda u statici - rekao je Barić.
Dodatno je pojasnio da se Zagreb nalazi na trusnom području tako da se sve zgrade, ovisno o mikrolokaciji, kada se računa konstrukcija, moraju imati na umu da treba izdržati potres od 8 ili 9 stupnjeva po Richterovoj skali. Takva konzola, govori, morat će biti izuzetno sigurna.
- Postavlja se pitanje koliko će ta sigurnost i prava procjena te konstrukcije utjecati na vizualni doživljaj. Jer nacrtati krov koji je debeo 2 metra, a onda poslije dobiti dodatne grede i stupove koji će imati presjek 5 metara, drastično će promijeniti vizualno cijelu priču. Sigurno nitko ne bih volio ići u rizik da dobijemo konzolu koja padne - kazao je.
Članovi ocjenjivačkog suda, kojim je predsjedao arhitekt Toma Plejić, nekoliko su puta naglašavali kontinuitet izabranog rada s originalnim izgledom stadiona u Maksimiru, koji je uradak arhitekta Vladimira Turine. Drugim riječima, novi rad je svojevrsni hommage starome.
Drvena konstrukcija od 45 milijuna eura
- Turinin stadion su dvije tribine i polukružni jug, dok na sjeveru nikada nije bilo ozbiljne tribine, sve do Univerzijade. Taj Turinin stadion je baš zato funkcionirao dobro jer je komunicirao s parkom. Svaki gledatelj na zapadu, istoku i jugu imao je konstantan pogled na park. I to strujanje zagrebačko, sjeveroistok prema jugozapadu, idealno je ulazilo u stadion i nije stvaralo nikakve dodatne kovitlace - pojasnio je arhitekt.
Što se tiče udara vjetra, Barić smatra da novi projekt otvara veću šansu da se stvara dodatan udar vjetra. Odnosno, razlika je između zatvorenog stadiona punih tribina i onog otvorenog tipa. Na natječaju je sudjelovao i Barić sa svojim radom.
- Prije Turininog stadiona, tu je bio drveni stadion kojeg su skojevci zapalili. Mi smo se našim projektom vratili na drvo jer mislimo da je to materijal budućnosti. Drvo je obnovljivo i ima niz prednosti, a mi se u Hrvatskoj borimo protiv njega - konstatirao je arhitekt.
Jedna od kritika njegova prijedloga je što izgleda da jako puno košta, ali arhitekt takvo viđenje odbacuje.
Kaže da je iskusan arhitekt koji je diplomirao prije 43 godine. Dodaje da kada rade neki projekt, oni ga ispitaju do kraja. I za ovaj rad su napravili analizu s "vrlo potentnom" švicarskom firmom, jednom od najjačih na svijetu koja se bavi drvenim konstrukcijama.
- Ta je drvena konstrukcija proračunata i procijenjena. Njezin trošak bi bio 45 milijuna eura. To govorim o gornjoj polovici stadiona, a donja je armiranobetonska i ona, po meni, ne može biti više od 40-50 milijuna. Sa svime ostalim mi se uklapamo - zaključio je Otto Barić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....