Dok istražitelji u koordinaciji s Državnim odvjetništvom provode intenzivno kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su u subotnje jutro dovele do sudara dvaju HŽ-ovih vlakova,pri čemu je ozlijeđeno čak 25 osoba, od kojih najteže 61-godišnji strojovođa, raspitali smo se što oštećeni putnici i zaposlenici HŽ-a mogu očekivati od obeštećenja.
Visina naknade, naravno, ovisi i o samoj težini ozljeda, je li bilo operativnog zahvata ili ne, te o tome koliko je dana pojedinac proveo u bolnici i je li nakon otpuštanja s liječenja bio primoran odlaziti na terapije. Tu su, naravno, i one druge stavke: je li ozlijeđena osoba bila u radnom odnosu pa su zbog bolovanja uslijedili i manji prihodi, u kojem je omjeru prihod uzdržavao članove kućanstva te je li osobi poslije trebala pomoć i njega u kući prilikom oporavka.
Zagrebački odvjetnik Mario Medak za Jutarnji list kaže da putnici vlaka u ovom slučaju imaju pravo na materijalnu, ali i na nematerijalnu štetu.
- Naknada materijalne štete podrazumijeva naknadu za oštećenu i uništenu prtljagu, troškove lijekova i medicinskih pomagala, izgubljenu zaradu zbog bolovanja i slično. Naknada nematerijalne štete obuhvaća naknadu za tjelesne i duševne boli, pretrpljeni strah, smanjenje životnih aktivnosti i slično. Da bi putnik ostvario naknadu štete, bitno je da podnese zahtjev za naknadu štete željezničkom prijevozniku ili njegovu osiguravatelju. Uz taj zahtjev svakako se prilažu policijski zapisnik, medicinska dokumentacija i putna karta kojom se dokazuje status putnika. Putnom kartom dokazuje se postojanje ugovora o prijevozu, ali čak i kad putnik nema putnu kartu, to ne znači da nema pravo na naknadu štete - ističe odvjetnik Medak.
Pritom dalje pojašnjava što se događa ako, primjerice, na željezničkim postajama blagajne ne rade ili ne postoje. - Tada putnik kupuje kartu u vlaku, a njegov je status do dolaska konduktera i kupnje karte potpuno jednak statusu osobe koja ima kartu. Ako je blagajna na željezničkoj postaji radila, a putnik je, jer je na primjer kasnio, ušao u vlak, mora se odmah javiti kondukteru i kupiti kartu. Ako se nesreća dogodila tijekom traženja konduktera, putnik ima pravo na naknadu štete. U slučaju da putnik nema kartu, status putnika može se dokazati iskazima svjedoka i zapisnikom o očevidu. Osobe koje se u vlakovima švercaju, naravno, nemaju pravo na naknadu štete - ustvrdio je još Medak.
Upitali smo ga što je u ovom slučaju s ozlijeđenim strojovođama.
- Poslodavac strojovođe odgovoran je za ozljede na radu po načelu objektivne odgovornosti, a to znači da strojovođa ima pravo na naknadu štete od svojeg poslodavca. Vlak je strojovođino radno mjesto, a poslodavac odgovara za štetu nastalu radniku na radnom mjestu. Kada bi se, nakon što poslodavac naknadi štetu strojovođi, dokazalo da je do sudara vlakova došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom strojovođe, tada bi poslodavac ili njegovo osiguravajuće društvo moglo tražiti povrat novca isplaćenog strojovođi - napominje za kraj odvjetnik.
Sve u svemu, ozlijeđenim putnicima predstoje pregovori s osiguravajućom kućom, a u slučaju da ne uspiju, svoja će prava, a radi se o desecima tisuća eura, moći potraživati u sudskim postupcima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....