KRENUO ‘OPRASHI‘

Novi koncept stigao u zemlju: Posvoji košnicu, prati njen razvoj, na kraju stižu kilogrami meda, evo koliko to košta

Osnivač Zdeslav Radovčić pčelarstvom se počeo baviti kada je na dar u naslijeđe dobio 40 košnica od prijatelja pčelara

Osnivači inicijative OPRASHI, i med koji usvajači mogu dobiti

 /Promo

Jeste li već čuli za bee-sharing? Ideja je jednostavna: građani posvoje košnicu s pčelama, prate njeno napredovanje online, video zapise dijele putem društvenih mreža, mogu ih posjetiti uživo, a godišnje dobiju i do 20 kilograma prirodnog meda.

Upravo to je koncept inicijative OPRASHI koja je jučer predstavljena u Zagrebu, a osnivač je Zdeslav Radovčić, uspješni poduzetnik koji je poslovnu karijeru zamijenio ljubavlju prema pčelama.

U samo dvije godine bavljenja pčelarstvom iskusio je sve nevolje pčelara i onih koji o njima ovise, kaže, a istražujući kako i zašto se smanjuje populacija pčela i svih drugih divljih oprašivača došao je na ideju posvajanja pčelinjih košnica – i tako je nastao projekt OPRASHI, jedinstvena građanska inicijativa u Europi.

image

Med OPRASHI

/Promo

Putem OPRASHI tvrtka ili pojedinac mogu usvojiti između jedne i deset košnica na godinu po cijeni od 330 eura s uključenim PDV-om po košnici. Usvajači će imati priliku uz dobiveni med, posjetiti svoje košnice koje se nalaze u Gorskom kotaru pod zaštićenom zonom Natura 2000. Svi koji su zainteresirani već sada mogu kupiti košnicu na web stranici OPRASHI. Također će dobiti uvid u održivu praksu pčelarstva, redovito slanje obavijesti i video zapise putem društvenih mreža.

Ni traga pesticida

- Unutar te zone smo osigurali preko 3 hektara (točnije 30.253 kvadratna metra) pašnjaka i šume oranica kako bismo pružili mirna utočišta, oaze za pčele. Lokacija košnica jamči med bez ikakvih tragova pesticida, govori Radovčić.

- Moramo pčele održati na životu. Svjetska proizvodnja hrane ovisi o oprašivačima. Zbog klimatskih promjena izgubili smo većinu divljih oprašivača, a pčelari su jedini koji izravno brinu o njihovom zdravlju i opstanku, rekao je pak predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet koji predvodi preko 6000 pčelara i 150 pčelarskih udruga.

Službeno se procjenjuje da je 46 % meda koji se prodaje u EU sumnjive kvalitete.

image

Košnica u najam

/Promo

- U našoj državi, u zadnje dvije godine je uvoz negdje oko 3000 tona meda, to je po nama iz pčelarskog saveza jedna količina koja je nepotrebna s obzirom da se na našem tržištu pojavljuju viškovi meda domaćih pčelara. Inicijativa OPRASHI omogućuje građanima pristup kvalitetnom prirodnom medu kontrolirane kvalitete, govori Kocet pozivajući na akciju.

Med možemo uvesti, ali pčele ne možemo, upozorava pritom.

Zdeslav Radovčić pčelarstvom se počeo baviti kada je na dar u naslijeđe dobio 40 košnica od prijatelja pčelara.

- Kada sam prvi put doživio nestanak pčela shvatio sam u kakvom su problemu i pčele i pčelari. Ali, ne samo oni, u problemu je čitava poljoprivreda koja ovisi o oprašivačima, u problemu je proizvodna naše hrane, kaže Radovčić koji je uz pomoć istraživanja nestanka pčela došao do ideje posvajanja košnica što je započelo cijeli projekt.

Radovčić nije znao ništa o pčelarstvu kada je dobio košnice te ga je svemu naučio pčelar treće generacije Domagoj Balje, čija se obitelj u Garešnici bavi zanatom 150 godina.

Tajna lica Kate Middleton

- Moja je baka u miraz donijela košnicu pletera. Sa 16 godina udala se za starijeg čovjeka kojeg prije nije ni vidjela, a košnica je bila vrijedan dio miraza. Naši stari su itekako znali koja je važnost pčela i zdravstvena vrijednost meda. No, danas je pčelarstvo žrtva tržišne utrke. Cilj ove inicijative je pomoći pčelarima da u košnici preko zime ostave dovoljno pravog meda. To je med na kojem pčele prezimljavaju. Mnogi pčelari uzimaju taj med i daju pčelarima šećer ili šećerne pogače, ali danas znamo da to nije dobro ni za pčele ni za ljude, rekao je Balje dodajući da je pčelinji otrov prirodni botox.

Koristi ga i engleska princeza Kate Middleton, napominje.

Inicijativa OPRASHI prati europske ciljeve obnove bioraznolikosti koju je organizirala radna skupina Europske komisije. Nakon brojnih pokušaja od strane Europske unije, došli su do zaključka da je jedini način direktno poticati građane na sudjelovanje.

- Ne možemo očekivati rješenje od Europe, hrvatske Vlade ili resornog ministarstva. Nešto moramo napraviti sami, rekao je Zdeslav Radovčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 15:17