Nakon što smo prvi otkrili tko stoji iza kartonskih kuglica koje su na kratko krasile središnji bor na Trgu bana Jelačića u Zagrebu dobili smo odgovor Inicijative mladih za ljudska prava te komentar i odgovor na proglas Inicijative profesora Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Podsjećamo, kartonske kuglice su na svojoj poleđini imale ispisane poruke koje problematiziraju razdoblje Domovinskog rata i pozivaju na oduzimanje državnih odlikovanja hrvatskim haaškim osuđenicima.
“Aktivizam ima mnogo oblika, a ovaj put odlučili smo iskoristiti simboliku adventa kako bismo potaknuli promjene koje želimo vidjeti u 2025. Ove kuglice nisu samo ukrasi - one su poruke za društvo koje je spremno suočiti se s prošlošću i graditi pravedniju budućnost”, poručuju iz Inicijative mladih za ljudska prava.
- Pozdravljamo javni interes za temu, a prašina koja se digla - kao i niz prijetnji koje Inicijativa dobiva - pokazuju da teme vezane za 1990-e, pogotovo one koje ukazuju na tamne strane hrvatske prošlosti očito i dalje izazivaju kontroverzu, stoji u priopćenju Inicijative.
Dodaju kako ne pamte kada je neka od njihovih akcija izazvala ovoliko veliku reakciju javnosti, a već više od 15 godina kroz različite aktivističke akcije potiču razumijevanje temeljnih ljudskih prava, tolerancije i demokratskih vrijednosti.
Iza postavljanja kuglica na bor ne stoji nikakav govor mržnje, objašnjavaju, već želja za poticanjem dijaloga, promišljanja i suočavanja s prošlošću.
Iako Inicijativa mladih za ljudska prava na stranici svojih donatora navodi Grad Zagreb, gradonačelnik Tomislav Tomašević je na današnjoj presici napomenuo kako Grad Zagreb već dvije godine ne financira Inicijativu te pozornost skrenuo na Središnji državni ured za demografiju i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i mlade.
Odgovor Ante Nazora na tvrdnje Inicijative mladih za ljudska prava prenosimo u cijelosti.
‘Sadržaj njihovih poruka i argumentacija je diletantski‘
"Demokratsko smo društvo, sloboda govora zajamčena je svima, i obranjena, kao i teritorijalna cjelovitost RH, u Domovinskom ratu koji je uzrokovala velikosrpska politika. O raznim temama u javnosti i medijima govore i pišu mnogi, često i o onome što ne razumiju ili ne znaju. Dio njih namjerno ignorira znanstvenu metodologiju i pokušava, često i priglupim „performansima“ i „akcijama“, nametnuti neki svoj narativ. To je slučaj i s ovom „inicijativom“, pa ne znam čemu pridavati pozornost takvim, u znanstvenom smislu, nevažnim aktivističkim skupinama i njihovim diletantski napisanim porukama. Naravno, to što je sadržaj njihovih poruka i argumentacija diletantski, ne znači da je diletantski i proces nametanja dezinformacija o ratnim 1990-im u javni prostor i takva bešćutnost prema hrvatskim žrtvama.
S obzirom na to da smatrate da je odgovor na poruke takvih inicijativa u interesu javnosti, mogu reći da podržavam svaki zahtjev da se udžbenici povijesti znanstveno ažuriraju. Tako bi se smanjila mogućnost navođenja pogrešnih faktografskih podataka za važne događaje i prešućivanje njihova značaja (npr. kao za Oluju, za referendum u BiH, itd.), a zaključci o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu ne bi se temeljili na neutemeljenim i montiranim, zapravo sramotnim presudama komunističkog pravosuđa, niti bi se moglo manipulirati govorima predsjednika Franje Tuđmana, itd., itd. Time bi se potvrdile i nedvojbene činjenice da je pozitivno glasanje Hrvata na Referendumu za neovisnost BiH (29. veljače i 1. ožujka 1992.) bilo presudno za uspjeh toga referenduma; da je Hrvatska priznala BiH kao neovisnu državu 7. travnja 1992., dakle odmah nakon što su to učinile zemlje Europske zajednice, a istoga dana kad i Sjedinjene Američke Države (što Srbija nije učinila do kraja rata); da je Hrvatska znatno pridonijela i obrani BiH i oslobađanju dijela teritorija BiH pod kontrolom srpskih snaga; da je hrvatsko vodstvo prihvatilo sve prijedloge međunarodne zajednice o rješenju sukoba i unutarnjem uređenju BiH; da su Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (18. studenog 1991.) i njezina upravna i vojna organizacija HVO (8. travnja 1992.), nastale kao reakcija na neposredne događaje u RH (srpska okupacija i pokolj Hrvata u Vukovaru i Škabrnji) te na odluke Srba u BiH, u razdoblju neizvjesnosti i nemogućnosti bosanskohercegovačke vlasti da zaštiti Hrvate od prijeteće srpske agresije, bile od presudne važnosti za obranu i opstanak Hrvata u BiH, itd., itd.
Hrvatska historiografija teži objektivnosti i zaključivanju na temelju cjelovito pregledanih izvora, međutim razni aktivisti svojim jednosmjernim i necjelovitim, dakle neznanstvenim pristupom, u javni prostor ubacuju brojne dezinformacije, pokušavajući nametnuti svoju sliku događaja iz povijesti, ograničenu selektivnim pristupom izvorima i informacijama, te priglupom tezom da se povijest piše na temelju sudskih presuda. Za one koji zaista žele znati što se događalo početkom 1990-ih napisani su znanstveni radovi, dostupna je znatna količina izvora, a još uvijek je moguće i razgovarati sa sudionicima događaja, dakako, ne samo na jednoj strani, no za to treba odvojiti mnogo vremena, što je aktivistima, očigledno, prezahtjevno.
Hrvatska se suočila s ratnim zločinima koje su pripadnici hrvatskih snaga počinili u Domovinskom ratu nad pripadnicima drugih naroda u RH i BiH, o tome se govori i piše. Nasuprot tome, u dijelu historiografije i medija, a posebice u miljeu raznih aktivističkih inicijativa, uporno se i bezobrazno ignorira cjelovit prikaz procesa i događaja te bešćutno i neljudski prešućuje žrtva hrvatskoga naroda i relativiziraju zločini nad Hrvatima u BiH, koji nisu bili razina incidenta. Ma koliko bili kratki sadržaji priopćenja i poruka takvih inicijativa, u njima nije teško pronaći barem jedan netočan podatak ili pogrešnu interpretaciju, a tako se ne gradi povjerenje i dijalog. Stoga, u kontekstu „predbožićne akcije“ samozatajnih aktivista, želim da se aktivističko tumačenje povijesti zamijeni znanstveno utemeljenim, a svima koji već godinama jednostranim i selektivnim pristupom javnost pokušavaju „suočiti s prošlošću“, poželjet ću suočavanje s činjenicama."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....