PO UZORU NA GARDALAND

NOVA GRADONAČELNIKOVA IDEJA: MILAN BANDIĆ PLANIRA IZGRADITI ZAGREBLAND! Nitko ne zna ni gdje, ni koliko će koštati

Zagreb bi u narednih pet godina trebao otvoriti barem jedan veći zabavni park u kojem će djeca i njihovi roditelji provoditi slobodno vrijeme
 CROPIX/iStock

Gradnja i otvorenje Zagreblanda, zabavnog parka za djecu sličnog Gardalandu ili bečkom Prateru, jedna je od dvije nove mjere u području obiteljskih potpora koje je Grad Zagreb predložio u nacrtu Strategije demografskog razvoja Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031.

Radi se o dokumentu koji je nešto kraće od godinu dana izrađivalo 19 dužnosnika i zaposlenika Grada Zagreba te pet vanjskih članova - četiri sveučilišna profesora i jedna stručnjakinja iz Državnog zavoda za statistiku, a koji je ovih dana predstavljen javnosti i upućen u javnu raspravu.

Povratak mladih

Zagreb bi trebao, kako stoji u Strategiji, u narednih pet godina planirati gradnju i otvaranje “barem jednog većeg zabavnog parka za korištenje slobodnog vremena djece, mladih i njihovih roditelja, koji bi privlačio djecu-posjetitelje svojim raznovrsnim sadržajima”.

Rok provedbe ove mjere je u razdoblju od 2023. do 2025. godine, a nije poznato gdje bi trebao biti izgrađen, kako će točno pridonijeti demografskoj obnovi Zagreba i zašto se zabavni park našao među mjerama u području nazvanom “Obiteljske potpore”. Ne zna se ni koliko će koštati. U rubrici “Potrebna financijska sredstva” stoji: planirat će se u proračunu Grada Zagreba i iz sredstva fondova EU.

Ni za jednu od 50-ak predloženih mjera nije naznačeno koliko će koštati, tako da nije poznato koliko je financijski teška provedba predložene Strategije. No, poznato je da je sam dokument vjerojatno najskuplji demografski dokument izrađen u Hrvatskoj: za njegovu je izradu Grad Zagreb izdvojio oko pola milijuna proračunskog novca.

Kako nam je rečeno u Uredu za demografiju, oko 250.000 kuna izdvojeno je samo za anketu čija je izrada, postupkom jednostavne nabave, povjerena manje poznatoj neprofitnoj udruzi Institut za osobni i organizacijski razvoj, a koja je u Strategiji, dokumentu od 150 stranica, spomenuta na tek nekoliko mjesta. Još 150 tisuća kuna, prema odgovoru iz Ureda za demografiju, planirano je za angažirane stručnjake, a radi se o dr. Marinu Strmoti, dr. Gojku Bežovanu, dr. Ljubi Jurčiću i dr. Stjepanu Štercu.

Strategija, osim analiza stanja, sadrži i Akcijski plan provedbe postojećih i novih mjera, podijeljenih u sedam područja, te 17 mjera koje Grad Zagreb predlaže državnoj vlasti.

Osim mjere izgradnje Zagreblanda, kao druga nova mjera u području Obiteljskih potpora je osnivanje i potpora u radu servisa i centara za pomoć u kući zaposlenoj ženi, samohranim roditeljima i starijim osobama, no nema jasnog plana kako je provesti.

Zanimljiva je i nova mjera u području Održivi gospodarski razvoj, koja nalaže “razraditi prijedloge za poticanje povratka mladih ljudi koji su diplomirali na sveučilištima u inozemstvu, te u kratkom roku po povratku, potaknuti poslovno angažiranje na rješavanju različitih stručnih pitanja na način da se ciljano koristi njihovo europsko i međunarodno iskustvo”.

Među aktivnostima za provođenje stoji kreiranje jedinstvene baze mladih koji su na školovanju i stručnom usavršavanju u inozemstvu, no nije navedeno kako to učiniti i odakle crpiti podatke o tim mladim ljudima. Nakon toga treba izraditi prijedlog za njihovu integraciju i evoluirati uspješnost njihova integriranja. Kako - ne piše.

Revitalizacija

Među mjerama ima nekoliko onih koji se odnose na privlačenje iseljenog stanovništva u Zagreb, ali Strategija upozorava i na opasnosti uspješnosti gradske demografske politike, pa čak predlaže i raseljavanje dijela zagrebačke populacije u manje urbane dijelove države. “Pored klasičnih revitalizacijskih mjera i poticaja, potrebno je unutar zagrebačke gradske politike razraditi i model revitalizacije Hrvatske zagrebačkom populacijom. Gotovo kao obavezu glavnoga grada prema cijeloj Hrvatskoj”, stoji u Strategiji.

Državi Zagreb u Strategiji predlaže da, primjerice, zaposlenim majkama tijekom rodiljnog dopusta osigura naknadu u visini prosječne hrvatske plaće ako je plaća koju zarađuju manja od toga. Također predlaže da se razradi “model poticaja povratka hrvatskog iseljeništva i dolazak hrvatskog useljeništva kroz gospodarske djelatnosti, oslobađanjem poreza na dobit na 10 godina pri registraciji djelatnosti i zapošljavanju 5 domicilnih ili useljeničko/povratničkih nezaposlenih osoba”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:41