Model je Tatra T4, zovu ga "Čeh", a broj mu je 489. Ovaj tramvaj crni je rekorder ZET-a, i na popravak ga se iz prometa povlači u prosjeku svakih 11 dana. I tako punih 12 godina za redom.
Ovaj Čeh ima daleko najviše zabilježenih kvarova u svom radnom vijeku, dakle, od 2010. godine se do 19. rujna ove godine pokvario nevjerojatnih 366 puta, što se vidi iz evidencije kvarova u tramvajskom pogonu Dubrava, a koju je Jutarnji list dobio na uvid.
Najviše puta je na servis odlazio tijekom vožnje na popularnim linijama broj 6, 4 i 7. Na relaciji Črnomerec – Sopot pokvario se 120 puta, a tijekom putovanja na ruti Savski most – Dubec s linijama 4 i 7 došlo je do kvara sveukupno 206 puta. Problemi su se naravno događali i na drugim linijama, ali puno rjeđe. Najčešće se radilo o raznim problemima s vratima koji su se dogodili čak 88 puta.
Tatre je od 1967. do 1987. proizvodila češka tvrtka ČKD, a u Hrvatsku su ih izveli 95.
Čehova druga najčešća boljka je samokočenje koje smo nedavno detaljno istražili, a ovaj tramvaj je na mjestu stao 48 puta. Vezano za kvar samokočenja tijekom kojeg tramvaj bez ikakvih naznaka tijekom vožnje odjednom naglo stane, zbog čega putnici često padaju jer ne očekuju zaustavljanje, upitali smo ZET zbog čega se taj problem događa i koliko je opasan. Odgovorili su nam da su sva vozila koja izlaze u promet ispravna i sigurna za putovanje, s obzirom na to da im je sigurnost putnika i prometnog osoblja prioritet. Naveli su i da kvar samokočenja koji se u njihovoj evidenciji tramvajskog pogona Dubrave ponavlja točno 1767 puta – ne postoji.
- Istaknuli bismo kako kod tramvajskih vozila ne postoje kočnice koje koče same od sebe, odnosno ne postoji kako navodite "samokočenje". Kočnice aktivira vozač, dok također u slučaju nužde, odnosno opasnosti, odgovarajuće tipkalo u putničkom prostoru mogu pritisnuti putnici, odgovorili su nam.
Važno je napomenuti kako nigdje nije spomenuto da se kod samokočenja radi o kočnicama koje koče same od sebe, već o kvaru na kontaktima motor-generatora zbog kojeg tramvaj stane na mjestu.
Ostali najčešći kvarovi su povezani s kočnicama, koje smo također detaljnije provjerili i pronašli sveukupno 1265 povlačenja tramvaja iz prometa zbog problema s kočenjem unutar cijele evidencije. Motorno vozilo 489 je sveukupno 25 puta ostalo bez kočenja. Problemi se često ponavljaju i uzastopno dan za danom, iako je prethodni dan tramvaj povučen u servis kako bi se problem uklonio. Tako se samokočenje događalo tri puta za redom u kratkom roku, a kvarovi vrata su se uzastopno ponavljali od 13. do 16. rujna.
Kod novijih tramvaja, najviše problema je bilo s motornim vozilom 2241 kod kojeg je evidentiran 221 kvar, a zadnji je zabilježen 14. rujna. Najčešće se kvario PPB-35 pomoćni pretvarač napajanja za asinkrone motore koji se u evidenciji ponavljao sveukupno 54 puta. U jednom periodu se kvario pet puta za redom, a osim toga česti su i kvarovi hidraulike postolja. Ponavljali su se sveukupno 56 puta, a najviše problema je bilo s drugim postoljem koje se uzastopno kvarilo i po šest puta. Naš sugovornik i zaposlenik ZET-a, Neven Brnjas, navodi kako se najčešće radi o kvarovima na hidrauličnim motorima.
- Repariraju ih umjesto da ih potpuno zamjenjuju. Tramvaj se spušta kad dolazi na stajalište kako bi putnici lakše ušli i zatim ponovno podiže nakon što izračuna novu težinu tramvaja. Podiže ga se u zrak da ne struže po podu, što nije moguće ako dođe do kvara hidraulike, rekao nam je.
Naime, i kod ovog novijeg modela tramvaja česti su problemi s vratima koji su se ponavljali 32 puta, a sljedeći često zabilježen problem je kvar klime. Najčešće su kvarovi bili zabilježeni dok je motorno vozilo prometovalo linijom broj 6, na relaciji Črnomerec – Sopot gdje su zapisana 52 kvara. Na ruti Savski most – Dubec evidentirano je 48 kvarova, a tijekom prometovanja na ruti Mihaljevac – Zapruđe, ovaj tramvaj se pokvario 45 puta.
Treći tramvaj rekorder je motorno vozilo broj 304 koje se do predzadnjeg dana koje evidencija obuhvaća pokvarilo sveukupno 335 puta. Najčešći problem je bio kvar samokočenja koji se ponovio 54 puta, a nekada i po tri dana za redom. Problemi s vratima ponavljali su se 53 puta, a kvarovi na kočnicama evidentirani su 48 puta. Ovaj tramvaj je također često ostajao i bez vožnje, u točno 28 slučaja gdje vozilo jednostavno "ne hvata gas". Najviše problema javljalo se na liniji broj 13, tijekom putovanja na relaciji Žitnjak – Kvaternikov trg gdje je zabilježeno 304 od sveukupno 335 kvarova.
Od skoro 300 tramvaja na kojima su u zadnjih 12 godina evidentirani kvarovi, prosječan broj kvarova na motornim vozilima je 99 puta, iako treba uzeti u obzir da su neki od njih zabilježeni samo jednom prije nekoliko godina što može značiti da nisu više u prometu. Neki od češćih kvarova su i na validatorima tj. uređajima za poništavanje karata, pojavljivanje mirisa paljevine, prokišnjavanje i problemi s rasvjetom. Nekoliko puta je evidentirano i da tramvaji nisu pušteni u promet zbog nedostatka vozača.
Nije teško primijetiti da se često ponavljaju iste vrste kvarova, čak i ubrzo nakon što tramvaji izađu iz servisa. Kako nam je rekao Neven Brnjas, servis obavlja Končar koji zaradi dvije kune po kilometru za svaki novi tramvaj koji prometuje, iako navodi da je situacija u servisu s vremenom postala sve lošija.
- Mi nemamo ljudi u servisu, radnici imaju po 60 – 70 godina. Sad su zaposlili 40 ljudi, ali oni će taman zamijeniti ljude koji idu u mirovinu, a koliko ih još fali? – zapitao se Brnjas.
Komentirao je i ukidanje nekoliko vrsta pregleda tramvaja, za koje smatra da su bitno utjecali na kvalitetu održavanja vozila, dok je njihovo ukidanje rezultiralo današnjim srozanim stanjem u jednoj od najpopularnijih vrsti javnog prijevoza.
- Nekada su za tramvaje postojali godišnji pregledi. Tijekom njega je svaki tramvaj nakon nekoliko godina išao na totalni remont. Znači sve se skidalo s njega do gole karoserije, a onda se doslovno radio tramvaj ispočetka. Nestalo je godišnjih, polugodišnjih i mjesečnih pregleda. Ostali su samo, kako ih ja nazivam - gašenje požara – povlačenje tramvaja na popravak nakon čega ga se vrati nazad, ako se uopće skroz popravi – zaključio je Brnjas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....