Nakon što je u petak, uz puno uzbuđenja, nakon 17 godina potpisan ugovor za nabavu 20 novih niskopodnih tramvaja, valja stvari oko zagrebačkog javnog prijevoza malo staviti u kontekst, posebno zato što je ovaj tjedan izašlo i poslovno izvješće tvrtke Zagrebački električni tramvaj koje najbolje pokazuje kakvo je stvarno stanje u zagrebačkom javnom prijevozu.
A njega je, onda prikladno jučer, dobro ilustrirala dojava jedne naše čitateljice koja je snimila kako je ZET, u 21. stoljeću, odlučio putnike obavijestiti da je privremeno ukinuta stanica na uglu Maksimirske i Domjanićeve ulice te prebačena nekoliko metara dalje, na početak Vlaške. Upotrijebili su ZET-ovci za to jednu ploču postavljenu u visini struka, ispod nje su na komadu papira isprintali kako ovdje stoje samo tramvaji 5 i 7, a ispod onda još rukom i crvenim flomasterom dodali obavijest da se stanica za tramvaje broj 4, 11 i 12 nalazi nekoliko metara dalje, u blizini Petrove crkve.
Badava im svi digitalni displeji namijenjeni sustavu obavještavanja - u ZET-u nema do papira i flomastera, i to baš na dan kad su se gradska uprava i Zagrebački holding odlučili pohvaliti projektom digitalizacije usluga Holdinga, koji se zapravo sveo na omogućavanje plaćanja računa putem aplikacije KEKS Pay bez naknade.
Sredstva iz fonda
Ambicija kojom gradska prijevoznička tvrtka uplovljava u 21. stoljeće ne čudi kada pogledamo podatke iz njihova poslovnog izvješća za 2022. godinu. Kada su u pitanju tramvaji, to se doslovno događa brzinom od 12,80 kilometara na sat, što je, zbog dotrajale mreže i starih vozila, prosječna brzina kretanja tramvaja, i to nakon što je u odnosu na prethodnu godinu, začudo, ona čak povećana za 0,4 posto. Autobusi im idu nešto brže, u prosjeku 17,98 kilometara na sat, što je za 1,7 posto sporije nego godinu prije, a sve zbog brojnih radova u prometu koji usporavaju javni gradski prijevoz, povećanja broja individualnih vozila, nepropusnosti mreže i brojnih drugih razloga.
Bilo bi tu zanimljivo vidjeti kako će se u postojeće infrastrukturne probleme uklopiti 20 novih "niskopodaca" koji dolaze na ceste i infrastrukturu primjereniju vučnim nego električnim vozilima, no Grad i ZET se zbog toga ne trebaju previše brinuti - novac za tramvaje u iznosu od 40 milijuna eura osiguran je iz Nacionalnog fonda oporavka i otpornosti, a Grad će podnijeti samo trošak PDV-a koji iznosi 9,5 milijuna eura. Ta nova vozila trebala bi zamijeniti tramvaje čija je prosječna starost gotovo 29 godina i koji su lani, zbog reduciranja, kraćenja i preusmjeravanja linija, napravili čak 14,4 posto manje kolnih kilometara od predviđenog. Manji broj kolnih kilometara napravili su i autobusi, a jedina dva segmenta poslovanja ZET-a koja bilježe povećanje ostvarenih kilometara su uspinjača i žičara, i to uglavnom zbog navale turista. Pritom su usluge koje najviše koriste i plaćaju građani - u padu. Situacija u ZET-u posebno nije blistava kad se pregledaju financijski rezultati, iako je tvrtka drugu godinu zaredom zabilježila dobit. Prihodi od 1,37 milijardi kuna (izvješće je u staroj valuti) za 230.000 kuna nadmašili su rashode, no struktura troškova ukazuje da tvrtka ima velikih problema s održivošću. Primjerice, čak 49,6 posto rashoda otpada na troškove osoblja, što je i više nego neodrživo, a posebno je to apsurdno kad tu brojku usporedimo s iznosom koji je tvrtka lani utrošila na svoj primarni biznis, a to je tekuće i investicijsko održavanje opreme (tramvaja, autobusa i slično) te infrastrukture. Na tu je stavku ukupno potrošeno 142,6 milijuna kuna, i to 31,6 milijuna za održavanje unutar ZET-a te još 116 milijuna kroz vanjske subjekte kao što je Končar, što čini deset posto ukupnih rashoda kompanije. Jednostavnije rečeno, troškovi radne snage u ZET-u pet su puta veći od troškova održavanja mreže i opreme, pa ne čudi stoga što tramvaji voze brzinom prosječnog trkača, ne rade displeji za obavijesti, a upute korisnicima se ispisuju rukom, na komadu papira, i lijepe na improvizirana stajališta. U tom smislu valja reći kako nema previše isprike za takav nemar od strane djelatnika ZET-a: oni su u 2020. potpisali novi kolektivni ugovor kojim su im povećana materijalna prava. Osnovica je povećana za 5,8 posto, a dobivaju i stalni dodatak od 1000 kuna te naknadu za prehranu od 416 kuna mjesečno.
Žive od subvencija
Za njihova se prava godišnje izdvaja 681 milijun kuna, što je tri puta više od novca koji tvrtka godišnje uspije prikupiti od prodaje pojedinačnih i mjesečnih karata.
Po toj stavci ZET je u 2022. uprihodio samo 277 milijuna kuna, dakle jedva 19 posto prihoda, dok su im najveći izvor i dalje subvencije Grada u iznosu od 932 milijuna kuna, što čini 67 posto proračuna.Usto, tvrtka ima i teškoće s kadrovima - čak 38 posto radne snage starije je od 55 godina, prosječna dob im je 48,9 godina i imaju ozbiljnih problema kako privući mlađe radnike. A to se najbolje vidi po neredu na Kvaternikovu trgu.