Na zagrebačkoj katedrali, nakon što je prošlog petka u spektakularnoj akciji skinut sjeverni toranj na čijem je vrhu bio križ, do potpune sanacije na južnom i sjevernom tornju stajat će zamjenski križevi koji se upravo rade u jednoj bravariji kraj Zagreba.
Jutarnji list ekskluzivno saznaje da je u tijeku njihova izrada, da će biti izrađeni od 240 milimetara debelih cijevi i pofarbani autolakom u zlatnu boju. U razgovoru s vlasnikom bravarije informirani smo da će ti privremeni križevi imati visinu od šest metara iznad tornjeva, dok će dva i pol metra ulaziti u korpus ostatka zvonika.
Tornjevi će dobiti i poklopac koji će pokriti dio tornja koji se odlomio. Sama će izrada novih križeva trajati oko dva tjedna. Izgledom pak novi zamjenski križevi neće, kako doznajemo, imati nikakve veze s originalnim, već su oni samo preventiva da se zaštiti otvor i da služe kao gromobran.
Pokrivala za tornjeve
A da se planira postaviti zamjenske križeve dao je naslutiti monsinjor Ivan Hren, koji je to najavio u emisiji ”Aktualno” Hrvatskog katoličkog radija početkom tjedna. Govoreći o fazama koje slijede Hren je među ostalim otkrio da predstoje daljnji radovi na obnovi zvonika, te izrada pokrivala na koje će se postaviti privremeni čelični križevi premazani zlatnom bojom za vozila.
Tu je informaciju našem listu potvrdio i glavni arhitekt katedrale Damir Foretić, koji ovih dana kada vjetar to dopušta radi na osjetljivom poslu skidanja preostalih elemenata nakon rušenja sjevernog tornja. Skinuta je i zaštita na sjevernom tornju koja je bila postavljena prije micanja vrha. Foretić kaže da je u akciji skidanja tornja spušteno 22 tone, a da je samo spuštanje trajalo oko petnaest minuta s visine od 93,5 metara.
”Velika većina spuštenih elemenata kamena može se nakon pažljive razgradnje opet ugraditi, a po dijelovima sjevernog tornja moći ćemo izgraditi i repliku južnog. Ali, prije toga treba napraviti statičku analizu zvonika i cijele katedrale”, rekao nam je arhitekt Foretić. Kada će pak krenuti obnova u ovom je trenutku, kaže, nemoguće govoriti i konačnu odluku donijet će Odbor za obnovu katedrale.
Foretić je dobro upoznat sa situacijom u katedrali budući da je godinama angažiran na njezinoj obnovi koja je počela prije trideset godina. Foretić je objavio i stručne članke tijekom godina koliko radi na katedrali u kojima je otkrio niz zanimljivih detalja o samoj obnovi “te zahtjevne građevine”. “Godine koje su bile potrebne za izgradnju, pa i za obnovu jedne građevine poput zagrebačke katedrale, ne računaju se na tako kratko.
Snimke iz drona: Uklonjen vrh tornja zagrebačke katedrale (Video: Viktor Sarić)
Njih brojimo s odmakom od sto i više godina. Tako će možda i o nama govoriti neke nove generacije, ali trajanje ove zadnje obnove od skoro tri desetljeća nije zanemarivo”, navodi Foretić u tekstu objavljenom prošle godine. “Uzmemo li u obzir da je sama izgradnja-obnova katedrale u 19. stoljeću nakon potresa trajala gotovo 25 godina, mi smo danas i taj rok probili. Kod toga se nameću pitanja: jesu li naši stari bez strojeva radili brže i je li graditi lakše nego restaurirati i obnavljati!?”
Teška oštećenja
Foretić podsjeća u istom obljetničkom tekstu iz 2019. i na potres koji se dogodio 9. studenoga 1880. u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde. “Iduće godine bit će 140 godina od tog događaja”, piše arhitekt ni ne sluteći da će katedralu baš te 2020. godine pogoditi još jedan potres u kojem će se srušiti vrh njezinog južnog tornja, a katedrala zadobiti teška oštećenja zbog kojih će se tridesetogodišnja obnova itekako oduljiti.
Mnogo toga morat će se iz početka. Rođen je 1957. godine na otoku Vrniku kod Korčule. Glavni projektant obnove zagrebačke katedrale inače otac je petero djece. Bio je i branitelj, 1991. i 1995. godine, od 1992.-1996. suradnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u provođenju akcije Austrijskog Caritasa “Krov nad glavnom”.
Na obnovi katedrale radi od 1992. do danas, a od 1996. godine ima vlastito poduzeće koje se bavi projektiranjem, nadzorom i klesarstvom. U njegovoj biografiji je i politički angažman. Prije pet godina bio je kandidat II. izborne jedinice na listi “U ime obitelji - projekt Domovina”.
Zbunjeni monsignor
Uz Foretića kao projektanta kada ja riječ o obnovi katedrale glavnu riječ vodi monsinjor Ivan Hren, predsjednik Odbora za obnovu katedrale i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, koji je prvi ušao u katedralu nakon potresa 22. ožujka i koji je gledao kako se južni toranj obrušava.
Hren je u radijskom intervju rekao i kako se nakon skidanja sjevernog zvonika katedrale osjeća zbunjeno, ali i kako to nije ona zbunjenost u kojoj se čovjek gubi, već ona u kojoj postaje drugačiji. Hren se prisjetio i petka 17. travnja kada je skinut sjeverni toranj koji je napuknuo na istome mjestu kao i južni u potresu i prijetilo mu je obrušavanje. “Potpuno sam mirno krenuo u taj petak. Iz minute u minutu sam bio potpuno siguran da će to biti Božja volja”, istaknuo je.
Paralelno s uklanjanjem ostataka tornja ovih se dana radi i na drugim dijelovima katedrale koja je teško stradala u potresu, najviše u samoj unutrašnjosti iz koje je uklonjen gotovo sav inventar. Ostao je međutim sarkofag blaženog Alojzija Stepinca koji je obložen drvom kako bi se zaštitio. Trenutačno se odvozi šuta, a ubrzo će se postaviti i skela u apsidi i na koru. “Čim prođe opasnost od koronavirusa, slavit će se misa u katedrali. Katedrala će biti otvorena. I kada se iznutra obnavljala, bila je u skelama. I pod skelama se može moliti”, najavio je Hren.
Pokrajnji oltari su zaštićeni te svi su kipovi očuvani i privremeno pohranjeni u kapeli bl. Augustina Kažotića, koja trenutno ne služi kao ispovjedaonica. “Kada prođe opasnost od koronavirusa, mislim da će centralna lađa već biti osigurana i nadsvođena fosnama. Ne vidim razlog zašto ne bismo slavili euharistiju u katedrali”, poručuje monsinjor, uz naglasak kako će skinuti zvonik do daljnjega ostati na istome mjestu.
Nakon što je skinut sjeverni toranj zagrebačke katedrale vizura metropole iz korijena se promijenila. Od trenutka kada je odjeknula eksplozija kojom je uklonjena velika opasnost koja je prijetila građanima i samoj katedrali nametnulo se pitanje što dalje. Očito je sve dobro pripremljeno i koordinirano vođeno, ali nitko u ovom trenutku ne može precizno reći kada će se na zagrebačkom nebu opet pojaviti i njegov zaštitni znak, neogotički zvonici katedrale.
Dijelovi križa koji je pao u potresu zajedno s vrhom južnog tornja zabili su se u krov, a neki dijelovi su ostali i u skeli u južnom tornju. Kugla na kojoj je stajao križ završila je u krovu Nadbiskupskog dvora iznad prostora gdje je živio do nedavno zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Izvorni križ je težak oko 350 kilograma, a bio je napravljen od konstrukcije od inoksa iznutra, a izvana obložen pozlaćenim limom.
Prijeti vjetar
Kako je riječ o izuzetno kompliciranom zahvatu koji slijedi na katedrali svi su trenutno pod presingom, a dovoljno je da zapuše vjetar da radovi stanu. No sve za sada ide po planu, a sam monsinjor Hren je opisao atmosferu koja je vladala prilikom spuštanja sjevernog tornja. “Čitavo hrvatsko biće je bilo u katedrali.
To je bila prava duhovna obnova”, rekao je gostujući na radiju, kada je i najavio faze obnove katedrale koje se dogovaraju i u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Istaknuo je kako su se mnogi već odazvali i uplatili donacije za obnovu zagrebačke katedrale. “Svjestan sam da je hrvatski čovjek prilično osiromašen. Ali ne daje onaj tko ima, nego onaj tko srca ima”, rekao je mons. Hren te istaknuo kako će se svim donatorima osobno poslati zahvalnica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....