Sve je manje zabilježenih prometnih nesreća, ali broj poginulih u nesrećama ne pada. Rezultat je to službene statistike Ministarstva unutarnjih poslova, koja otkriva kako je ove godine, zaključno sa studenim, u Hrvatskoj došlo do 29.658 nesreća u kojima je živote izgubilo njih 234.
Osim ukupnog broja poginulih, koji je porastao za 16,4%, statistika prikazuje i broj ozlijeđenih. Tako je broj lakše ozlijeđenih 9.383, a teže 2.722, što je slično lanjskim podacima.
Stvarni broj prometnih nesreća ostaje nepoznat
Prema podacima MUP-a, u prvih deset mjeseci ove godine na području Policijske uprave zagrebačke zabilježeno je 6.656 prometnih nesreća, što je 4,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada ih je bilo 6.969. Unatoč padu, zagrebačka policijska uprava i dalje je uvjerljivo prva u Hrvatskoj po apsolutnom broju prometnih nesreća.
Pad je zabilježen i kod prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, gdje je na području PU zagrebačke došlo do neznatnog smanjenja s 1.978 prošle godine na 1.938 ove godine, odnosno oko dva posto manje. Broj nesreća s poginulim osobama ostao je nepromijenjen: i ove i prošle godine evidentirano je 28 takvih nesreća.
Iako ukupan broj prometnih nesreća bilježi pad, taj se trend ne preslikava u istoj mjeri na broj ozlijeđenih i poginulih. Pad je izraženiji kod lakših prometnih događaja, dok se broj nesreća s težim posljedicama smanjuje znatno sporije ili uopće ne bilježi promjenu. Time se relativni udio nesreća s ozlijeđenima i poginulima u ukupnoj statistici povećava, unatoč manjem ukupnom broju prometnih nesreća.
- Da, broj nesreća je statistički manji, ali to ne znači kako ih je u stvarnosti manje nego lani. Razlog je taj što ljudi sve češće sporazumno dolaze do rješavanja posljedica blažih prometnih nesreća. Tako se izbjegne čekanje policije i po nekoliko sati, plaćanje kazni – otkriva Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet.
Husinec smatra kako ovakav način rješavanja posljedica prometnih nesreća vjerojatno pozdravljaju i u policiji. Naime, prema vještaku, policija ima mali broj ekipa za očevid te pozdravlja kada vozači sami riješe problem i dogovore se tko će priznati grešku kod osiguravatelja.
Broj poginulih ne prati pad prometnih nesreća
- Broj poginulih ne bilježi takav pad i relativno je veći zato što su automobili sve brži, a gustoća prometa sve veća. Međutim, važno je napomenuti kako raste broj poginulih pješaka, koji čine većinu stradalih, jer se u automobilima sve manje pogiba zbog tehnološkog napretka i sve sigurnijih vozila – zaključuje Husinec.
Podaci potvrđuju da je zagrebačko područje prometno daleko najopterećenije u državi. Iza Zagreba, po broju prometnih nesreća ove godine, slijede PU primorsko-goranska s 3.224 nesreće te PU splitsko-dalmatinska s 2.662 nesreće.
Iste tri uprave nalaze se i na vrhu ljestvice po broju nesreća s ozlijeđenim osobama. Na prvom je mjestu Zagreb s 1.938 takvih nesreća, ispred Splitsko-dalmatinske policijske uprave s 1.180 i Primorsko-goranske s 729.
Sličan raspored vidljiv je i kod najtežih posljedica, onih nesreća s poginulim osobama, gdje Zagreb ponovno prednjači, ispred Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske uprave.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se policijske uprave s najmanjim brojem prometnih nesreća. Ove godine najmanje ih je zabilježeno na području PU požeško-slavonske – svega dvije, zatim PU bjelovarsko-bilogorske s tri te PU međimurske s četiri prometne nesreće.
Iste uprave bilježe i najmanji broj nesreća s ozlijeđenima, kao i s poginulim osobama, što je očekivano s obzirom na manji prometni intenzitet i broj stanovnika.
Na nacionalnoj razini podaci ne upućuju na dramatične promjene. U većini policijskih uprava zabilježeni su blagi padovi ili stagnacija, dok su veća odstupanja rijetka i uglavnom vezana uz pojedine regije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....