ZAGREB - Sezona biciklističkog prometa u punom je zamahu. Popularnost tog prijevoznog sredstva i njegovo uvođenje u javni gradski prijevoz, osim što pogoduje zdravom životu građana, Zagreb približuje europskim metropolama, izrazito biciklističkim gradovima s razvijenom prometnom kulturom, poput Kopenhagena, Amsterdama ili Stockholma.
No, ubrzano povećanje biciklističkog prometa u Zagrebu dovodi i do povećanog kriminaliteta, što destimulira građane u kupnji i korištenju tog prijevoznog sredstva.
Najviše kradu na Trnju
Lani je na području Zagreba i Zagrebačke županije prijavljeno ukupno 580 krađa bicikala, što je čak 40 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. No, ta je brojka, pretpostavlja se, zasigurno veća jer mnogi građani ne prijavljuju krađe. Prema podacima zagrebačke policije, od ukupno 549 krađa u Zagrebu najviše ih je zabilježeno na Trnju, čak 114, a najmanje u podsljemenskoj zoni, gdje nije počinjeno ni jedno kazneno djelo tog tipa.
Nemarnost građana
Darinka Jug, predsjednica udruge Bicikl, smatra da će se svake godine s porastom broja bicikala na ulicama povećavati i broj krađa. Stoga apelira na Zagrepčane da ne kupuju sumnjive, jeftinije bicikle bez računa ili preko oglasnika jer time potiču daljnju krađu. Istodobno, upozorava, građani moraju djelovati preventivno.
- U Zagrebu su rijetki slučajevi serijskih kradljivaca. Dva su ključna razloga za povećan broj krađa: nemarnost građana i nepraktičnost pri kupnji bicikla. U posljednje je vrijeme, očito, bitno imati najbolji i najskuplji bicikl nepotreban, primjerice, za odlazak na špicu, a primamljiv lopovima koji njegovom preprodajom mogu dobro zaraditi.
Usto, često se ostavljaju poluzaključani, što kradljivcima znatno olakšava ‘posao’ - kaže Darinka Jug.
Dodaje kako se u svakom servisu ili trgovini specijaliziranoj za prodaju i popravak bicikala građani mogu informirati i kupiti kvalitetne sajle za zaključavanje bicikala, koji bi mogli onemogućiti njegovu krađu. No, kako biste se dodatno osigurali, u suradnji s policijom i udrugom Bicikl donosimo korisne savjete i jednostavne sigurnosne mjere za koje nije potreban velik novac, a koje će, ako ništa drugo, barem otežati krađu bicikla.
Ne koristite jeftine lance jer ne pomažu
- Ne kupujte jeftine bicikle od neovlaštenih i nepoznatih osoba
- Sačuvajte račun sve dok koristite bicikl i fotografirajte ga. Bez dokazivanja vlasništva, naime, policiji ne možete prijaviti krađu, a time otežavate i postupak vraćanja bicikla nakon što ga nađu.
- Zabilježite tvornički broj okvira.
- Zaključajte bicikl zaštitnim lancem. Ne koristite ‘dječje’, jeftine lance i lokote sa četveroznamenkastim šiframa, koje kradljivci mogu lako prepiliti ili razbiti, nego spiralnu ili čeličnu sajlu s bravom.
- Zaključajte i bravu na žbicama, ako je imate.
- Ako niste u blizini parkirališta namijenjenog biciklima, svoje prijevozno sredstvo na dva kotača možete vezati za stablo ili čvrsti, metalni predmet poput stupa ili ograde. No, bitno je imati dovoljno dugu sajlu kako biste je mogli provući kroz nekoliko mjesta na biciklu (kroz kotače i okvir).
- Kradljivci su snalažljivi i pomoću polugice mogu skinuti kotače ili sjedalo. Pričvrstite li polugicu tako da je otpustite i okrećete dok je uz najveći otpor ne možete zatvoriti do kraja, a zatim krpu namjestite preko polugice i čekićem lupajte po njezinom donjem dijelu, ona se neće moći otvoriti bez alata.
- Ne ostavljajte bicikl bez nadzora, po mogućnosti na vidljivim i lako dostupnim mjestima.
- Zaključavajte ulazna vrata stubišta ili objekta gdje stanujete i gdje ostavljate bicikl, bez obzira na to koliko vas dugo neće biti. Povremeno obilazite to mjesto.
- Zateknete li nepoznatu osobu u stambenim prostorijama, ponudite joj pomoć. Lopov, naime, ne voli čuti frazu: “Oprostite, mogu li vam pomoći?”.
- Ukradu li vam bicikl, krađu prijavite u vašoj policijskoj postaji, a na internetskim oglasnicima i forumuma ostavite njegov detaljan opis i fotografiju.