Ma što si on misli, glumi gradskog ministra vanjskih poslova", moglo se čuti nakon što je Antikorupcijsko povjerenstvo Grada Zagreba, na temelju predstavke jednoga građanina, od Gradske skupštine zatražilo i dobilo izvješće o troškovima službenih putovanja aktualnog predsjednika Joška Klisovića, ali i njegovih prethodnika, Drage Prgometa i Andrije Mikulića.
Iz podataka koje su dostavili Povjerenstvu bilo je moguće vidjeti kako Joško Klisović izuzetno voli putovati o trošku građana - samo u 2022. na ime službenih putovanja on i njegova pratnja, a najčešće je bila riječ o pročelnici stručne službe Mirjani Lichtner, potrošili su 128.129 kuna, čak 28 tisuća kuna više nego dva njegova prethodnika u pet godina.
Konkretno, Andrija Mikulić tijekom 2016., 2017. i 2018. na službena je putovanja s pratnjom potrošio 76.267 kuna, a Dragi Prgometu iz proračuna je u tu svrhu izdvojeno nešto malo više od 24 tisuće kuna.
Iz dokumentacije se vidi da su i jedan i drugi uglavnom putovali po Hrvatskoj i BiH, a Mikulić je od inozemstva na popisu imao tek jedan posjet Njemačkoj, konkretno Frankfurtu, dok je Prgomet bio u Srbiji, odnosno u posjetu Subotici.
Ciljevi putovanja
Za razliku od njih, Joško Klisović više je stremio Europi nego regiji - nanizalo se tu putovanja u Mainz, Lisabon, Brno, Trst i Pariz, od regije je posjetio Sarajevo, a od ukupno 17 putovanja na kojima je bio, pročelnica Lichtner pratila ga je na njih 12, s obrazloženjem kako je ona zadužena i za poslove protokola i organizacije koji su itekako bitni tijekom službenih putovanja.
Pojavilo se i obrazloženje za tako drastično povećanje troškova putovanja općenito, a koje je vidljivo iz izvješća Gradskog kontrolnog ureda, koji je na molbu Antikorupcijskog povjerenstva istražio te troškove - naime, Klisovićeva putovanja pojašnjavaju se time da su Gradska skupština i njen predsjednik u 2022. postali važan sudionik u ostvarivanju ciljeva međugradske i međunarodne suradnje te da su programom utvrđeni kao jedan od nositelja aktivnosti, posebno u području "prepoznatljivosti i povezanosti grada Zagreba, modela dobrog upravljanja, digitalizacije te humanitarne pomoći".
Stoga je Klisović putovao u grad Mainz, u kojemu je boravio tri dana kako bi tamo predstavio projekte za obnovu i sufinanciranje objekata stradalih u potresu, a u bilješkama s putovanja navodi se kako je jedan od doprinosa tog putovanja skorašnje potpisivanje ugovora o donaciji vrijednoj 500 tisuća kuna za obnovu Kina Europa.
Jutarnji je pokušao kontaktirati Joška Klisovića kako bismo ga zamolili komentar o troškovima te pitali što je od svih tih ciljeva putovanja na kraju i ostvareno, no on nam, nažalost, nije uzvraćao poziv.
Tako ostaje nejasno je li grad Mainz doista dao donaciju od pola milijuna kuna za obnovu Kina Europa, posebno s obzirom na činjenicu da se o tome ništa ne može pronaći na internetu.
U Umagu i Trstu Klisović je, pak, boravio dva dana kako bi razgovarao o problemu gradskog autokampa Borozija, koji je u vlasništvu grada Zagreba, ali grad Umag smatra da je trebao ostati u vlasništvu općine. Ipak, čini se kako ni ovdje nije napravljen nikakav pomak, što god on trebao biti, posebno s obzirom na činjenicu da je grad vlasništvo nad kampom upisao još davne 1998. godine.
Projekt Gredelj
Klisović je zatim sudjelovao na otvorenju prve ovogodišnje međunarodne izložbe Muzeja za umjetnost i obrt "Život za balet" u Trstu, a u ožujku je odletio u Pariz, gdje je bio na sastanku u Razvojnoj banci Vijeća Europe.
U Parizu je boravio dva dana te dogovorio da će Zagreb pripremiti prioritetne projekte za sufinanciranje, kao i da će banka provjeriti može li se novcem iz InvestEU financirati projekt Gredelj.
I tu smo s Klisovićem htjeli provjeriti je li što konkretno postignuto, ali nismo uspjeli, a novosti o financiranju projekta Gredelj ne nalazimo ni na internetu.
Najduže njegovo putovanje odnosilo se na posjet Lisabonu, u povodu sudjelovanja na konferenciji CED s temom "Rješenja za grad budućnosti".
U tom je povodu Klisović u Lisabonu s pročelnicom boravio čak pet dana te se tamo susreo s brojnim dužnosnicima - predsjednicom lisabonske gradske skupštine, gradonačelnikom, prvim tajnikom hrvatskog veleposlanstva, veleposlanicom Anitom Tršić te sudjelovao na plenarnom internom sastanku predstavnika gradova sudionika konferencije.
U češkom Brnu Klisović je boravio tri dana tijekom ožujka, kad je obišao tamošnju spalionicu te razgovarao o suradnji dvaju gradova. Tema susreta je iz kratkog službenog obrazloženja bila dosta načelna - uglavnom se svodila na "susret s predstavnicima grada, predstavnicima holdinga te razgovori o budućoj suradnji, razmjeni i dijeljenju najboljih praksi".