Tri gusto ispisane stranice, niz nepravilnosti u poslovanju, tri različite vrste prekršaja koje su utvrdile tri različite inspekcije. Tako izgleda odgovor koji je Jutarnji dobio od državnog inspektorata nakon što smo objavili tekst o četvorici indijskih radnika zaposlenih u zagrebačkoj tvrtki Linea Deana j.d.o.o., čije je radnike ugostitelj Zoran Marijan angažirao na privatnim građevinskim radovima, smještao u nehumanim uvjetima i na kraju im nije isplatio plaće.
Da stvar bude zanimljivija, za slučaj o kojem smo pisali, inspekcijski nadzor tek je u planu.
Slučaj četvorice Indijaca
Zagrebački ugostitelj Zoran Marijan, nekada vlasnik The Movie Puba na Savskoj, poznat po nizu afera – od prevare gostiju za Novu godinu, mastodontskih dugova i 18 stečajeva do optužbi za robovlasništvo – ponovno je u središtu slične priče. Marijan je „posudio“ četvoricu indijskih konobara i kuhata iz Linea Deana j.d.o.o., tvrtke svoga zeta Domagoja Kulušića, Zagrepčanima poznate po brunch baru Pomalooo.
Indijski ugostitelji, Himanshu Himanshu, Mohit Mohit, Asok Kumar i Yash Yash za njega su gradili i renovirali apartmane na Visu u Podselju, Pliskom polju, Žena Glavi te obiteljsku kuću njegova sina Matije u Podsljemenu. Obavljali su i niz privatnih poslova – od čišćenja kuća do voženja privatnog automobila automehaničaru. Za vrijeme rada boravili su su u nehumanim uvjetima, tvrde: u kući bez stalne opskrbe električnom energijom, a u Zagrebu u kuhinji koja prokišnjava. U Tribunju je Himanshu, prema vlastitim riječima, dijelio prostor s umirućim Marijanovim psom.
Nakon intenzivnog dopisivanja u kojem im je Marijan delegirao zadatke, uslijedilo je zatišje. Na stotine poruka u kojima su radnici molili za plaću Marijan nije odgovarao, a neke Indijice je i blokirao. Jedna od posljednjih Marijanovih poruka glasi: „Koliko ste dobro radili, toliko brzo ćete dobiti novac.“ Gotovo pola godine kasnije, nakon neuspješnog potraživanja plaća, Indijci su se obratili Jutarnjem listu. Ostao im je dužan oko 10.000 eura.
Marijan i inspekcija: duga povijest prekršaja
Marijan je Državnom inspektoratu dobro poznat. U posljednjih pet godina kod dva njegova trgovačka društva obavljena su dva inspekcijska nadzora u kojima je utvrđen niz prekršaja, mahom iz područja radnih odnosa i zapošljavanja stranih radnika: nezakonito zapošljavanje stranaca, neisplata minimalne plaće, neisplata plaće uopće te uskraćivanje tjednog odmora.
Godine 2021., iste godine kada su ga Nepalci optužili za robovlasništvo, Trgovački sud naložio je brisanje njegove tvrtke iz registra, a inspekcija rada privremeno mu je zabranila obavljanje djelatnosti i podnijela optužni prijedlog zbog kršenja Zakona o strancima. Tada su četvorica Nepalaca tvrdila da ih je držao u baraci bez struje, vode i sanitarnog čvora, oduzeo im dokumente i nije isplaćivao plaću. Slučaj je preuzeo DORH, a Marijanu je prijetila kazna od tri do 15 godina zatvora. Došlo je do obrata nakon što su Nepalci promijenili iskaz, a Marijan im isplatio 50.000 kuna duga.
Prema evidenciji Državnog inspektorata, sa Zoranom Marijanom bilo je povezano 20 tvrtki. Danas su aktivne samo dvije – jedna nema radnika, a njegova tvrtka Issa Agro j.d.o.o., prema kojoj potraživanja premašuju 40.000 eura. Tvrtka nije uplaćivala porez na dohodak i dobit ni mirovinske i zdravstvene doprinose, a nije podmirivala ni obveze prema turističkoj zajednici. To je jedna od ukupno 18 Marijanovih tvrtki koje su u stečaju otkako se bavi ugostiteljstvom.
Od afere s Nepalcima Marijan se nije pojavljivao u medijima niti je vodio značajnu tvrtku. Prema riječima zeta Domagoja Kulušića, u Linei Deani je samo zaposlenik. Prema kontaktima na internetskim stranicama, u sklopu te tvrtke, Marijan se predstavlja kao voditelj bivšeg The Movie Resorta u Tribunju, danas Tribunia Beach hotela kojeg je ranije bio vlasnik. Ranije smo već pisali da je Marijan, uz ostalo, poznat i kao glazbenik te mu je čak Croatia Records objavio album prvijenac "Kate moja", s deset pjesama.
Kulušić je ranije Jutarnjem listu napisao: „Kao direktor tvrtke i jedina odgovorna osoba, nemam informaciju da nekim radnicima dugujemo novac. Sve plaće, poreze i ostala davanja uredno namirujemo na vrijeme.“ Zatražio je imena radnika i zaprijetio Jutarnjem tužbom.
Deseci prekršaja Linea Deane
Inspekcijska evidencija, međutim, govori drugačije. Od osnivanja tvrtka je više puta bila predmet nadzora. Izrečeno je preko deset mjera, a često su utvrđene nepravilnosti – od neplaćanja doprinosa i nepravilnog označavanja namirnica do sanitarno-tehničkih nedostataka. U nekim je slučajevima došlo i do privremenog udaljavanja radnika s radnog mjesta.
Samo je inspekcija rada u ovoj i prošloj godini izrekla šest upravnih mjera iz područja radnih odnosa i zaštite na radu. Poslodavcu je naloženo otklanjanje različitih nezakonitosti, a u dva slučaja izrečene su mjere privremenog udaljavanja radnika jer tvrtka nije mogla dokazati da su osposobljeni za posao koji obavljaju. Utvrđeno je i korištenje neispravnih sredstava rada te neadekvatne zaštitne opreme, kao i neuplaćivanje doprinosa za jednog radnika.
Sanitarna inspekcija posjetila je ugostiteljske objekte tvrtke u dvije prilike, a poljoprivredna inspekcija provela je jedan nadzor. U Tribunju je naloženo uklanjanje sanitarno-tehničkih nedostataka te su utvrđene nepravilnosti vezane uz označavanje oznaka izvornosti.
Tvrtka Linea Deana j.d.o.o. nikada nije bila formalno povezana sa Zoranom Marijanom. Osnovala ju je 2022. njegova supruga Deana Matutinović Marijan, a 2024. vlasništvo je preuzeo zet Domagoj Kulušić. Tvrtka upravlja Pomalooo Brunch Barom u Zagrebu, hotelom Tribunia i restoranom Trattoria Nonna u Tribunju te brendom za čišćenje Clean Concepts Tribunj. Lani je uprihodila 1,62 milijuna eura, na 19 zaposlenika, s prosječnom plaćom od 777 eura – nižom od minimalne. Prema Fini, vode se kao poduzetnici s nadprosječnom vjerojatnošću zastoja u plaćanju.
‘Mi smo želimo plaće‘
Prijavljivanje radnika na nepuno radno vrijeme, iako rade puno, može se tretirati kao neprijavljeni rad, uz kazne od 2.650 do 8.000 eura po radniku. Rad stranih radnika na poslovima koji nisu navedeni u njihovim dozvolama također je prekršaj, a inspekcija može izreći i privremenu zabranu obavljanja djelatnosti. Za neprimjeren smještaj kazne iznose od 1.500 do 3.000 eura.
Marijan je, prema procjeni radnika, uštedio preko 10.000 eura na plaćama i barem još pola toga na smještaju. Indijci se pitaju je li mu bilo isplativije riskirati kaznu nego isplatiti plaće i osigurati dostojne uvjete. Za utjerivanje pravde, kažu, nemaju ni vremena ni snage. Cijeli njihov medijski apel svodi se na jedno: da dobiju novac koji su zaradili.
- Mi samo želimo novac koji smo mukom zaradili, kaže Himanshu.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ističe da ovakve situacije ne smiju proći bez posljedica.
- Važno je da svatko tko je odgovoran za kršenje prava radnika snosi za to i posljedice, jer je i to jedan oblik prevencije. Sustav mora slati jasnu poruku da nezakonito postupanje ne prolazi, navodi.
U ovakvim slučajevima, objašnjava, nije riječ samo o kršenju radnih prava, već i o povredi dostojanstva radnika te kršenju Zakona o strancima – jer se ne obavljaju poslovi za koje je izdana dozvola za boravak i rad. U nekim slučajevima može biti riječ i o dehumanizaciji.
- Poslodavci koji pribjegavaju nezakonitim metodama iskorištavaju položaj stranih radnika jer znaju da su oni u ranjivoj situaciji: ako prijave poslodavca, riskiraju i svoj boravak u Hrvatskoj, nakon što su se najčešće zadužili da bi uopće došli, ističe Šimonović Einwalter.
Izigravanje Zakona
Posebno je problematično što su Indijci formalno zaposleni kao ugostitelji, a u stvarnosti su obavljali privatne i građevinske poslove.
- Radnici su dužni obavljati poslove na kojima su zaposleni, a ne bilo koje poslove koje poslodavcu ili njemu bliskoj osobi treba obaviti. Posebno je zabrinjavajuće ako su to poslovi koji mogu biti opasni, kao što su građevinski, navodi.
Što se tiče uvjeta smještaja, pravobraniteljica ističe da se radi o kršenju prava i izigravanju Zakona o strancima. Poslodavac, uz zahtjev za izdavanje dozvole, mora dostaviti dokaz o primjerenom smještaju. Novi pravilnik, na snazi od travnja, jasno propisuje uvjete: odvojene prostorije, tekuću vodu, stalno napajanje električnom energijom i mogućnost prozračivanja.
- Ovaj pravilnik tek je od travnja na snazi pa ćemo tek vidjeti njegove učinke, prije svega kroz nadzor Državnog inspektorata“, kaže pravobraniteljica.
Prijave za neadekvatan smještaj, međutim, ne stižu često. Strani radnici, kao i u ovom slučaju, najčešće kao glavni problem ističu neisplatu plaće, a smještaj spominju tek kao sporedan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....