Golemo parkiralište uz Zagrebački velesajam, iza zgrade Ine, od čak 65 tisuća kvadratnih metara trebalo bi postati zagrebački kongresni centar. Najavljen je još u travnju prošle godine, u vrijednosti od 51 milijun eura bez PDV-a.
Projekt ide na javno savjetovanje
Grad Zagreb je na javno savjetovanje uputio prijedlog Odluke o provedbi gradskog projekta Zagrebački velesajam – istok, koji se upravo odnosi na lokaciju predviđenu za razvoj kongresnog centra u Novom Zagrebu.
Nakon što Gradska skupština usvoji Odluku o provedbi gradskog projekta, uslijedit će priprema urbanističko-arhitektonskog natječaja, a zatim izrada urbanističkog plana uređenja navedene lokacije.
Izgradnja kongresnog centra planira se na zemljištu veličine oko 7 hektara, okruženom Avenijom Većeslava Holjevca s istočne strane, prostorom Zagrebačkog velesajma sa zapadne strane, ulicom Joszefa Antalla sa sjeverne strane te postojećom poslovnom zgradom uz Aveniju Dubrovnik s južne strane. Osim kongresnog centra, najavljenog još prošlog proljeća, planira se gradnja i novog gradskog kazališta, hotela te poslovnih i javnih prostora, ali i garaže.
- Kao što smo riješili imovinskopravne odnose za Maksimir i za bolnicu u Blatu, koji su desetljećima blokirali realizaciju tih važnih projekata, tako smo riješili i imovinskopravni spor na lokaciji Zagrebačkog velesajma, krenuli smo u razvoj projekta i pripremu investicije u kongresni centar. Suvremeni kongresni centar donijet će Zagrebu razvoj konferencijskog i poslovnog turizma, dodatno ojačati turistički potencijal grada, a vjerujem i unaprijediti cjelokupno poslovno okruženje u Zagrebu, poručio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Planirani sadržaji detaljno će se razraditi u Programu urbanističko-arhitektonskog natječaja, koji će poslužiti kao podloga za izradu urbanističkog plana uređenja. U pripremi projekta izrađena je studija namjene razvoja kongresnog centra i pratećih komercijalnih sadržaja, kao i studija prostornih kapaciteta sadržaja za kulturnu djelatnost.
- Smatramo da je lokacija kongresnog centra upravo ovdje, na centralnoj osi grada, uz Zagrebački velesajam, odlična iz perspektive prometne povezanosti, u smislu pokrivenosti javnim prijevozom, blizine zračne luke i ulaza u grad s obilaznice. Isto tako, predstavlja odlično rješenje iz perspektive sigurnosnih mjera koje su potrebne za posjete stranih dužnosnika i VIP delegacija, dodao je zagrebački gradonačelnik.
Što se sve planira i isplativost investicije
Zagrebački je gradonačelnik još ranije kazao da je izgradnja kongresnog centra obećanje staro 40 godina.
Grad je, podsjetimo, još u srpnju objavio Studiju razvoja Kongresnog centra Zagreb i pratećih komercijalnih sadržaja. Dokument je izradila konzultantska kuća Avison Young.
Kongresni centar bi imao glavnu dvoranu od 2500 mjesta, veliku dvoranu od 600 mjesta, šest manjih modularnih dvorana (prostorija čiji se raspored i veličina mogu mijenjati pomicanjem pregrada, ovisno o potrebi) od po 150 mjesta, i još 25 soba za sastanke, te podzemnu garažu za 600 automobila. Nakon svih potrebnih radnji za provedbu projekta te javnog natječaja i radova, koji bi trebali početi 2027. godine, otvorenje se najavljivalo za početak 2029.
Studija navodi da bi već u prvoj godini rada centar trebao ugostiti 130 događanja, s rastom do 190 u trećoj godini. Očekuje se prosječna popunjenost glavne dvorane od 60% u početku, uz rast na 70% u trećoj godini. S obzirom na analizu usporedivih europskih objekata, model vlasništva i upravljanja također je oblikovan u skladu s praksom u Frankfurtu, Pragu i Stockholmu, gdje su kongresni centri u javnom vlasništvu zbog niske isplativosti za privatni kapital. U zagrebačkom slučaju interna stopa povrata (pokazatelj koliko se investicija isplati tijekom vremena, izražen kao godišnji postotak dobiti) za investitora procijenjena je na 3% u razdoblju od 50 godina, što isključuje mogućnost privatnog financiranja glavnog dijela projekta.
Paralelno s javnim ulaganjem u kongresni dio, studija predviđa komercijalne investicije u hotel s 300 soba i poslovnu zgradu uredske namjene, obje kao privatne investicije. Hotel bi trebao imati 150 parkirališnih mjesta, a vrijednost ulaganja procjenjuje se na 57 milijuna eura. Uredski kompleks, s dodatnih 845 garažnih mjesta, procijenjen je na 77 milijuna eura. Oba projekta imaju povrat na investiciju iznad 11% u 50 godina, što ih čini atraktivnima za tržište.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....