Građani u strahu zbog spalionice medicinskog otpada, stručnjaci umiruju: ‘To nije opasno‘

Krajem prosinca prošle godine počela je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb (Rebro) koja je dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Kako se navodi u Studiji, spalionica ima kapacitet obrade od 1200 tona godišnje, odnosno može obraditi 200 kilograma na sat. Radit će 24 sata dnevno, u tri smjene, a toplinska snaga uređaja za loženje iznosi 1100 kW. Dobivena toplinska energija koristila bi se za potrebe Rebra. Spalionica bi trebala biti sufinancirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao jedan od strateških reformskih projekata zdravstvenog sustava u RH.

Peticija protiv gradnje

Javna rasprava traje do 30. siječnja 2023. godine, a javni uvid u predmetnu Studiju i jedan ne-tehnički sažetak Studije može dobiti svatko na lokaciji službenih prostorija Grada Zagreba, na Trgu Stjepana Radića 1, radnim danom od 8 do 15 sati.

Javno izlaganje o Studiji održat će se 24. siječnja 2023. godine u 12 sati u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na adresi Radnička cesta 80, na trećem katu. Na izlaganju će biti nazočni predstavnici nositelja zahvata, voditelj izrade Studije, projektant i predstavnik jedinice područne samouprave. Predviđa se neposredno davanje odgovora i raspravljanje o prednostima i manama ovakvog projekta, a mogu sudjelovati svi koje ova tema zanima.

Među njima su svakako građani toga dijela grada, mahom četvrti Maksimir, koji su s negodovanjem dočekali početak javne rasprave. Kako se protive gradnji objekta, krenuli su u akciju, imaju peticiju s tisuću potpisa, pokrenuta je građanska inicijativa, društvene mreže "gore"…

Stoga nas je zanimalo što o projektu spalionice kažu stručnjaci okupljeni u Hrvatskoj udruzi za gospodarenje otpadom.

- Stručnjaci, članovi HUGO-a, već dugi niz godina prate problematiku gospodarenja medicinskim otpadom. Ova problematika posebno je bila aktualna u periodu pandemije covida kada su ove količine bile višestruko uvećane. Također, upoznati smo s gradnjom postrojenja za obradu medicinskog otpada KBC-a Zagreb. Projekt predstavlja pozitivan iskorak u pristupu gospodarenju medicinskim otpadom u RH te se nadamo da će i drugi KBC u Hrvatskoj slijediti ovaj pristup - rekla je dr. Aleksandra Anić Vučinić, izvanredna profesorica na Geotehničkom fakultetu i predsjednica HUGO-a.

- Termička obrada jedan je od uobičajenih načina gospodarenja medicinskim otpadom. Ovakvim pristupom izbjegava se potreba za skladištenjem opasnog infektivnog medicinskog otpada te transport opasnog otpada do određene lokacije, smanjenje emisija ugljičnog dioksida te zbog toga doprinos smanjenju utjecaja ovog otpada na klimatske promjene. Opasnost od određenih emisija u okoliš zbog obrade na licu mjesta svedena je na vrijednosti koje su puno manje nego je propisano za ovakvu vrstu postrojenja. U RH se ovakav tip opada termički obrađivao u KB-u Dubrava od početka njezina rada pa sve do 2000., a isto se radilo i u Vinkovcima – dodao je dipl. ing. Danko Fundurulja iz HUGO-a.

Dva različita pristupa

Naši sugovornici ističu kako je već dugi niz godina u EU uobičajena je praksa da se veći dio medicinskog opasnog otpada obrađuje termički.

- Uobičajeno, razlikuju se dva pristupa, centralizirani i točkasti. Centralizirani pristup podrazumijeva da se gradi veliko postrojenje za jednu regiju i veći broj bolnica, a drugi je termička obrada na licu mjestu, odnosno u bolnici kao što se planira u KBC – zaključila je prof. Anić Vučinić.