Zgrada nam je nakon potresa dobila žutu oznaku, no nijedan dimnjak se nije srušio. Djelatnici Gradske plinare su nam svejedno preventivno isključili plin, a dimnjačar nam je rekao da ćemo atest za ponovno puštanje plina dobiti samo ako pređemo na kondenzacijski bojler.
Ovo su riječi jednog stanara zgrade u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici, koji već više od tjedan dana živi bez tople vode i grijanja. Htio je ostati anoniman, no po društvenim mrežama pojavljuje se sve više građana koji dijele njegovo iskustvo - da im dimnjačari ne žele izdati atest dok atmosferske bojlere ne zamijene kondenzacijskim.
Neispravni
Jedan od njih je i Marko Mađarić iz Šenoine ulice. On je istaknuo da su u njegovoj zgradi isključili plin, iako dimnjačar nije ni došao pregledati stanje dimnjaka. Kada ga je pak nazvao, odmah mu je rečeno da će dobiti negativan nalaz.
- Dimnjačar nam je rekao da je ne mora ni dolaziti jer su već unaprijed sve dimnjake u centru proglasili neispravnima. Kod nas u zgradi svi imamo atmosferske bojlere i dimnjak nije oštećen, tako da nemamo namjeru prijeći na kondenzacijske bojlere - kaže Mađarić.
Iz zagrebačke Dimnjačarske obrtničke zadruge pak negiraju bilo kakve navode da oni uvjetuju zamjenu bojlera za atest. Po svemu sudeći, potres je otvorio jedan bolan problem, a to je da veliki broj dimnjaka u pogođenim zgradama ne zadovoljava propisane standarde njihovog ponovnog puštanja u rad, odnosno da dimnjaci ne mogu dobiti ateste.
Naime, iz Gradske plinare Zagreb su naveli kako su glavni preduvjeti za ponovno puštanje plina nalaz statičara da plinska instalacija nije ugrožena i nalaz dimnjačara o ispravnosti dimnjaka. No, ovaj drugi dokument se ne može samo tako dobiti.
Ocjene
Tehnički propis za dimnjake u građevinama, koji je u donesen 2007., kao zakonsku obvezu unio je da se atest mora provesti “nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost”.
Kako su pak priopćili iz Dimnjačarske obrtničke zadruge, “nakon desetak dana pregledavanja i snimanja dimnjaka sa sigurnošću možemo reći da nijedan dimnjak građen od opeke u užem i širem centru grada nije siguran za upotrebu”.
Dakle, dimnjačari su nakon pregleda velikog broja zidanih dimnjaka donijeli generalni stav da, bez obzira na to jesu li konkretni dimnjaci pregledani ili ne, činjenica da su zidani ne dopušta njihovo pozitivno ocjenjivanje.
Pravila struke
Nenad Zrinski, upravitelj Zadruge, još je ranije napomenuo da se za izdavanje atesta dimnjaci najprije moraju vratiti u postojeće građevinske gabarite. Drugim riječima, to će potrajati još nekoliko mjeseci jer, da bi se krenulo s obnovom, Grad Zagreb i Ministarstvo graditeljstva moraju prvo donijeti novi zakon koji će regulirati uvjete po kojima će se obnavljati zgrade pogođene potresom. Kada će se zakon donijeti i kada će krenuti sanacija dimnjaka, to se još ne zna. Ako ne žele čekati, građani mogu sami krenuti sa sanacijom iz sredstava pričuve.
- Suvlasnici mogu iz pričuve, o svom trošku, jer je dimnjak zajednički dio zgrade, pokrenuti aktivnosti. Naravno, sve u skladu s pravilima struke. Pogotovo se to preporučuje za dimnjake koji spadaju u najrizičniju kategoriju utjecaja potresa.
Najbolje je javiti se ovlaštenim inženjerima građevinarstva ili strojarstva, koji će svakako kontaktirati nadležne komunalne službe, pribaviti potrebne ulazne informacije i naći optimalno rješenje s obzirom na konkretne situacije na terenu - kažu iz Ministarstva graditeljstva te napominju da će se programom mjera pobliže definirati aktivnosti na koje se odnosi ova obnova i na koji način će se kasnije refundirati.
Uvjet je da svi ti zahvati budu odrađeni stručno, što znači po pravilima struke i od ovlaštenih osoba.
Plinara može zapečatiti samo bojler, a pustiti plin za štednjak
Gradska plinara Zagreb istaknula je da nema nikakve veze s tipovima i vrstama bojlera koji se ugrađuju i koji će se ugrađivati, čime su demantirali navode da su oni ti koji traže uvođenje kondenzacijskih bojlera.
S druge strane, Plinara je parcijalno počela uključivati trošila koja nisu vezana na dimnjake, čak i u zgradama u kojima dimnjaci nisu dobili potvrdu ispravnosti.
Drugim riječima, ako u stanu imate npr. plinski štednjak ali i bojler, djelatnici Plinare će vam zapečatiti samo bojler, dok će vam pustiti plin za štednjak.
Međutim, da bi to mogli napraviti, u Plinari apeliraju na to da stanari moraju pustiti djelatnike Plinare da uđu u stanove te pregledaju pojedinačna trošila i onda npr. zaplombiraju samo onaj dio plinovoda koji vodi do bojlera, odnosno koji ne bi bio spojen na dimnjak.
Također, kako doznajemo, plombirali se ne bi fasadni bojleri ako su oni ugrađeni po propisu, nego samo oni bojleri koji su spojeni na dimnjak. (M.D.)
Kondenzacijski bojleri u zgrade bez dimnjaka
Više građana se ovih dana žalilo kako su dimnjačari rekli da moraju svoje atmosferske bojlere zamijeniti kondenzacijskima pozivajući se na europsku uredbu iz 2013. godine.
U nadležnom Ministarstvu gospodarstva su nam pak odgovorili da navedena uredba ne propisuje obaveznu zamjenu svih grijača koji u trenutku stupanja na snagu Uredbe ne zadovoljavaju njezine zahtjeve, nego se predviđa postupna zamjena grijača nakon što im istekne životni vijek te više ne budu ispravni za uporabu.
Drugim riječima, građani pogođeni potresom ne moraju mijenjati atmosferske ni fasadne bojlere ako su ispravni. To je potvrdio i Dean Lončarić, voditelj Grupacije dimnjačara pri HGK, ali je napomenuo da će nove kondenzacijske bojlere morati ugraditi sve zgrade čiji dimnjaci su srušeni.
S obzirom na to da zamjena bojlera podrazumijeva veliki trošak od 20-ak tisuća kuna, u Ministarstvu gospodarstva istaknuli su da su zatražili aktivaciju drugih tijela državne uprave (nadležnih za provedbu politike energetske učinkovitosti) u osmišljavanju Programa sufinanciranja kako sanacije postojećih zastarjelih dimovodnih sustava, tako i prelaska na novu, moderniju i učinkovitiju kondenzacijsku tehnologiju. (M.B.)