TKO JE ODGOVORAN?

Grad bi reagirao tek da se neboder u Ilici srušio do temelja

 Biljana Gaurina/Cropix

Građevinska inspekcija Ministarstva graditeljstva jučer je provela dva očevida na Iličkom neboderu s kojeg su u nedjelju oko 13 sati otpala dva stakla na međukatovima, između šestog i sedmog kata, te između 11. i 12. kata.

Na svu sreću, stakla su pala na terasu unutar zgrade, pa nitko od mnogih Zagrepčana koji su u nedjelju poslijepodne šetali Ilicom nije ozlijeđen. Inspekcija je od tvrtke Energon, koja održava zgradu i njome upravlja, zatražila da danas Ministarstvu dostavi svu potrebnu dokumentaciju kako bi se utvrdio točan uzrok pada. Policija pak pretpostavlja da je uzrok pada jak vjetar koji je u nedjelju puhao u Zagrebu.

Arhitektonsko čudo

Frankopan nekretnine, vlasnik nebodera, KFK tehnika, izvođač radova na aluminijskoj fasadi Iličkog nebodera, i Energon jučer nisu željeli komentirati slučaj koji je u nedjelju poslijepodne uznemirio građane u centru grada. Nisu mogli ili znali odgovoriti na pitanje - kako je moguće da s nebodera u samom srcu metropole, obnovljenog prije dvije godine, u što je uloženo oko 8 milijuna eura, zbog malo jačeg vjetra otpadaju stakla.

- Da, otpala su stakla, pa zar je to priča? Kad bi se srušio neboder, onda bih vas razumjela. Ne, nitko iz Frankopan nekretnina nije u zgradi - rekla je djelatnica koja radi na ulazu u Ilički neboder.

U KFK tehnici slična priča.

- Šef je na ručku, a poslije je na sastanku i ne znam kad će se vratiti. Tko je odgovoran? Pitajte investitora - kažu u toj tvrtki.

Ilički neboder su 1958. projektirali Slobodan Jovičić, Josip Hitil i Ivan Žuljević, a zbog toga što je prvi imao aluminijsko pročelje, neboder se u bivšoj državi smatrao pravim arhitektonskim čudom. Početkom 80-ih godina prelazi u vlasništvo tvrtke Ferimport, a nakon što je ta tvrtka završila u stečaju, 2001. neboder kupuje Nikola Frankopan iz tvrtke Frankopan nekretnine za 6 milijuna eura. Obnova nebodera počela je u tek u listopadu 2005., jer su investitori imali problema s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture. Naime, Zavod je inzistirao na rekonstrukciji izvornog projekta, dok su investitori predlagali novu stakleno-aluminijsku fasadu.

Za rekonstrukciju 50-godišnjeg nebodera, koji je imao status jednog od simbola grada, bio je zadužen arhitekt Davor Mateković iz biroa Proarh, koji je projektirao aluminijsko-staklenu fasadu i suvremeno opremljenu unutrašnjost.

- Nisam čuo ni za kakve probleme, a zašto je staklo palo, trebaju odgovoriti ljudi iz KFK tehnike - kaže Mateković.

Problem puno dublji

Među prvima koji su u nedjelju izašli na teren bio je Pavle Kalinić iz Gradskog ureda za upravljanje hitnim situacijama, koji smatra da su za pad stakala odgovorni vlasnici zgrade.

Slično misli i Žarko Željko, građevinski sudski vještak, koji kaže da su i investitor i projektant, kao i izvođač radova, odgovorni za nastalu situaciju. No problem je, kaže, puno dublji.

- Država je dopustila da se grade objekti bez prave dozvole, investitorima je bila potrebna samo potvrda o uporabljivosti. Takva se potvrdica ne izdaje na temelju kontrole zgrade, nego na temelju toga što su plaćene sve pristojbe - kaže Žarko.

Najopasniji neboderi:

1. Iblerov drveni neboder

S ovog jedinstvenog nebodera i zaštićenog spomenika kulture godišnje padne 20-ak prozora, 15-ak roleta, ali i veliki komadi betona.

2. Vitićev neboder na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice

Zaštićeni spomenik kulture s kojega pri udaru malo snažnijeg vjetra otpada žbuka. Stanari se boje da bi, zbog dotrajalosti, uskoro mogli padati i dimnjaci.

3. Neboder u Ulici braće Domany 2

“Opasnost od pada predmeta” upozorenje je ispisano na ulazu u neboder, a čim malo jače zapuše, limene oplate se odvajaju i padaju.

4. Zagrepčanka

Djelo Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića sagrađeno je 1976., a već nakon desetak godina s pročelja su počele otpadati masivne kamene ploče. Zbog toga je sagrađen zaštitni tunel koji je i danas u upotrebi.

5. Cibonin toranj

Djelo Marijana Hržića, sagrađeno uoči Univerzijade 1987., zbog dotrajalosti je velika opasnost za prolaznike. Svi se još prisjećaju 2001., kad je mramorna ploča pala s pročelja i teško ozlijedila prolaznicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 01:26